Grčki premijer Samaras uliva nadu, ali je suočen sa neizvesnošću

22/06/2012

Tehnokratska vlada Antonisa Samarasa baviće se ekonomskom krizom, dok on izlazi na kraj sa politikom.

Endi Dabilis za Southeast European Times iz Atine -- 22.6.2012.

photo

Novoizabrani grčki premijer Antonis Samaras stiže na prvi sastanak svoje vlade u parlamentu u Atini u četvrtak (21. juna). [Rojters]

Dok je iscrpljen išao kući u sumrak, na kraju dugog radnog dana, agent za osiguranje Jorgos Piklivas je -- za razliku od mnogih Grka -- rekao da ga ne zanima ko je pobedio na kritičnim grčkim izborima prošle nedelje. On kaže da sumnja da će nova koaliciona vlada, koja je položila zakletvu u četvrtak (21. juna), biti drugačija od ostalih.

„Ne trebaju nam političari da bismo imali srećan život“, kaže Piklivas, 38, u izjavi za SETimes. „Očekujemo od njih da ne kradu novac.“

Novi premijer Antonis Samaras, 61-godišnji ekonomista, koji je obrazovanje stekao u Americi, suočava se sa nastavkom nepoverenja nakon nekoherentnih izbora na kojima je pobedila njegova stranka, ali nije osvojila dovoljno glasova da formira vladu, što ga je navelo da obrati svojim ideološkim rivalima, socijalistima iz PASOK-a i maloj Demokratskoj levici.

„Imam većinu da formiram dugotrajnu vladu stabilnosti i nade“, rekao je Samaras nakon polaganja zakletve. Međutim, cifre mu ne idu na ruku: recesija sa nezaposlenošću od 22,6%, zatvaranje 1.000 preduzeća nedeljno, smanjenje ekonomije za 6,5%, kao i manji poreski prihodi zbog štednje koja je navela Grke da to malo novca što imaju i dalje dobro čuvaju u svojim džepovima.

Pod budnim okom drugoplasirane stranke -- Koalicije radikalne levice (SIRIZA) koja se protivi štednji, a koju vodi 37-godišnji Aleksis Cipras -- i praćen sumnjama oko toga da li može ponovo da pregovara o smanjenju plata i penzija i povećanju poreza, što je prethodno podržao, Samaras je uspeo da skrpi kabinet tehnokrata. Vlada, pored političara, uključuje advokate i naučnike. Međutim, njegovi koalicioni partneri nisu zastupljeni, osim što pružaju podršku u parlamentu.

Samaras dolazi na vlast u sred najgore ekonomske krize u zemlji od kraja Drugog svetskog rata. Mnogi analitičari i Grci nisu sigurni da će njegova vlada potrajati, ukoliko ne ubedi Trojku da mu da još vremena za sprovođenje reformi i ne odloži dodatne rezove u iznosu 11 milijardi evra.

S obzirom da Trojka traži da Samaras otpusti 150.000 javnih radnika -- inače glavno biračko telo PASOK -- novi lider bi mogao ubrzo da se suoči sa nevoljama.

„Zavisi koje mere će morati da se sprovedu. Ako su vrlo oštre, očekujem još štrajkova“, rekao je Jorgos Cogopulos, istraživač Helenske fondacije za evropsku i spoljnu politiku (ELIAMEP) u Atini, u izjavi za SETimes.

Samaras će se puno uzdati u ključno ministarstvo finansija, koje će voditi predsednik Grčke banke Vasilis Rapanos, koji će često biti javno lice Grčke u pregovorima sa evropskim liderima.

„On bi trebalo da bude prava osoba za to“, rekao je Platon Tinios, docent na Pirejskom univerzitetu. „On ima osećaj za cifre i jako dobro poznaje problem javnih finansija Grčke.“

Nikolaos Buzas, ekonomista specijalizovan za nezaposlenost i raspodelu prihoda, iz Nacionalnog centra za socijalna istraživanja u Atini, rekao je za SETimes da će Samaras morati da prevaziđe iste stare probleme kao prethodne vlade koje su oklevale da se uhvate u koštac sa svetim kravama u Grčkoj: bogatima, političarima i utajivačima poreza koji duguju oko 60 milijardi evra.

Slični tekstovi

Loading

„Ne postoji politička volja da se prikupe porezi od bogatih i kompanija“, rekao je Buzas. „Ljude koji imaju obavezu da plaćaju više poreski sistem ne dira.“

On je ukazao na neentuzijastičnu podršku lidera Demokratske levice Fotisa Kuvelisa, te lidera PASOK-a Evangelosa Venizelosa. „Oni žele da budu u vladi jer misle da je to način da se dobiju glasovi, ali misle i da će im se to vratiti kao bumerang“, dodao je on.

Grčku posmatraju širom sveta, strahujući da bi, ako Samaras doživi neuspeh, zemlja ipak mogla da izađe iz evrozone.

„Nova vlada ima razumne šanse. Oni treba odmah da počnu radikalne reforme“, rekao je za SETimes Nikolas Ekonomides, profesor ekonomije u Poslovnoj školi Stern na Njujorškom univerzitetu. „Ako bude odlučan, on će obnoviti poverenje.“

Ovaj tekst naručio je SETimes.com.
Loading
Glasanje
 
 

Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.

Nadamo se da ćete koristiti ovaj forum da kontaktirate sa drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bi vam to iskustvo bilo zanimljivo, zamolićemo vas da pratite pravila izložena u smernicama vezanim za komentare. Podnoseći komentare vi pristajete na ta pravila. Mada SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stavove osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora da odobrava ili se slaže sa idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne ohrabruje korišćenje materijala copy-paste metodom, linkova bez propratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocene kao pogrdni, uvredljivi, ili oni koji sadrže psovke, možda neće biti objavljeni.

Smernice za komentare na SETimes-u

Reportaža

Političkim dijalog i civilno društvo prevazilaze podele u regionuPolitičkim dijalog i civilno društvo prevazilaze podele u regionu

Političke partije i nevladine organizacije trude se da omoguće mirnu transformaciju regiona.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Hrvatska postaje 28. zemlja članica Evropske unije 1. jula. Koja zemlja bi trebalo da bude sledeći član?

Makedonija
Crna Gora
Srbija
Turska
Albanija
BiH
Kosovo



pogledajte rezultate Dodajte komentar