Dan drveta u Makedoniji podstiče svest o zaštiti životne sredine i regionalnu saradnju

25/11/2011

Nova inicijativa, čiji glavni cilj je pošumljavanje i zaštita šuma, kao i spajanje naroda, brzo se raširila Balkanom.

Miško Taleski za Southeast European Times iz Skoplja – 25.11.2011.

photo

Makedonci su obeležili Dan drveta posadivši skoro šest miliona stabala. [Miško Taleski/SETimes]

Građani su zasadili skoro šest miliona stabala na više od 400 lokacija širom Makedonije, u okviru obeležavanja manifestacije „Dan drveta - zasadi svoju budućnost“ u sredu (23. novembra). Učestvovalo je oko 250 hiljada ljudi.

Svetski poznati operski pevač Boris Trajanov, koji je inicirao Dan drveta, kaže za SETimes da je taj događaj postao toliko popularan da bi mogao da narednih godina preraste u panevropsko dešavanje i, kako se on nada, globalni ekološki praznik.

„Taj projekat podiže svest tako da građani krenu da delaju da bi zaštitili i poboljšali životnu sredinu na dugi rok, time što će zasaditi i negovati drveće. To ujedno omogućava Makedoniji da napravi, za sada simbolične korake u cilju približavanja naroda na Balkanu sa drugim narodima“, kaže Trajanov.

On je objasnio da je do ideje došao posle katastrofalnih požara u Makedoniji i regionu 2006. i 2007. godine. Potresen apokaliptičnim scenama, spontano je izjavio za medije da bi trebalo proglasiti dan žalosti za uništene šume i pozvao na masovno pošumljavanje ogoljenih brda i dolina.

Njegova izjava naišla je na dobar odziv i probudila mnoge koji su pokušali da ga kontaktiraju. Uskoro je Trajanov pokrenuo građansku inicijativu, organizaciju, sa mrežom pristalica koja se stalno širi. „Ali umesto da žalimo, ustanovili smo dan radosti za nove i buduće šume“, priča on.

Demokratska obnova Makedonije (DOM), ekološka stranka u vladajućoj koaliciji, podržava tu i slične inicijative zato što pomažu da se osigura bezbednija budućnost za životnu sredinu i ljude.

„Ako znamo da jedno desetogodišnje stablo dnevno proizvede kiseonika u dovoljnoj količini za jednu osobu, svesni smo da je sađenje drveća više nego potrebno“, kaže predsednik DOM-a Ljiljana Popovska za SETimes.

Popovska kaže da DOM želi da se ta inicijativa proširi na gradove sa većom koncentracijom ljudi i zagađenosti.

Prošle godine, na konferenciji o klimatskim promenama u Kopenhagenu, zemlje Balkana prihvatile su predlog Makedonije da Dan drveta postane regionalni projekat.

„Dobili smo pristanak šest balkanskih država da organizuju Dan drveta kao „Balkanski dan drveta“. To će stvoriti drugačiji, pozitivniji imidž Balkana. Umesto da nas povezuju sa sukobima, region će postati poznat kao lider u sadnji drveća i zaštitnik ekosistema“, kaže Trajanov.

Pre odluke iz Kopenhagena, 30. marta, organizovano je pošumljavanje u 14 makedonskih pograničnih oblasti, uključujući opštine Peškopeje u Albaniji, Polikastro i Aksiopoli u Grčkoj i Strumljani i Ćustendil u Bugarskoj.

Pošumljavanje u Makedoniji organizuje javno preduzeće Makedonija šume, koje je u svoj akcioni plan uključilo Dan drveta. Ove godine, preduzeće obeležava odluku UN da 2011. godinu proglasi Međunarodnom godinom šuma proslavljanjem Dana drveta.

„Od već zasađenih 38 miliona drveća, više od 65 odsto je uspešno izraslo, što je odličan procenat kod pošumljavanja. Prema evropskim standardima prosek od 35 odsto se smatra uspešnim. Prvih godina sađenje je imalo slabiji procenat uspešnosti, ali sada imamo sveobuhvatniji pristup i postižemo veći kvalitet“, kaže za SETimes direktor Makedonija šuma Žarko Karadžoski.

Karadžoski objašnjava da makedonske vlasti planiraju da izvoze sadnice drveća spremne za sađenje u zemlje regiona, jer mnoge od tih zemalja nemaju dovoljno semena i drugog potrebnog sadnog materijala.

„Preduzeće Makedonija šume poseduje dovoljno šumskog sadnog materijala i spremno je da pomogne drugim zemljama, posebno Kosovu i Bugarskoj, da projekat zaživi. Ipak, zemlje bi prvo trebalo da odgovarajućim zakonima krenu u rešavanje tog problema, u skladu sa ustanovljenom praksom međusobne saradnje“, kaže Karadžoski.

Slični tekstovi

Loading

Procenjuje se da su, zaključno sa poslednjim Danom drveta, građani posadili 44 miliona stabala.

Makedonija svoje šume tretira kao nacionalno blago i ustavom zaštićeno nasleđe. Zemlja je potpisala i ratifikovala brojne međunarodne sporazume i konvencije koje se tiču sektora šumarstva.

Iako ga je osmislio i organizovao civilni sektor, Dan drveta je konstantno dobijao podršku makedonske vlade, uključujući sva ministarstva, Agenciju za lokalnu samoupravu, opštine i javno preduzeće Makedonija šume.

U Danu drveta ove godine su učestvovali i strani ambasadori u Makedoniji.

Ovaj tekst naručio je SETimes.com.
Loading
Glasanje
 
 

Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.

Nadamo se da ćete koristiti ovaj forum da kontaktirate sa drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bi vam to iskustvo bilo zanimljivo, zamolićemo vas da pratite pravila izložena u smernicama vezanim za komentare. Podnoseći komentare vi pristajete na ta pravila. Mada SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stavove osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora da odobrava ili se slaže sa idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne ohrabruje korišćenje materijala copy-paste metodom, linkova bez propratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocene kao pogrdni, uvredljivi, ili oni koji sadrže psovke, možda neće biti objavljeni.

Smernice za komentare na SETimes-u

Reportaža

U izveštaju o ljudskim pravima uočava se diskriminacija i zločini iz mržnje u regionuU izveštaju o ljudskim pravima uočava se diskriminacija i zločini iz mržnje u regionu

U regionu još ima kršenja ljudskih prava, pokazuje nedavno objavljeni izveštaj Amnesti internešenela.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Savet Evrope kaže da postoji dovoljno dokaza o podršci Zlatne zore nasilju da Grčka zabrani tu stranku, ali je Atina odbila da to učini. Da li bi Zlatnu zoru trebalo zabraniti?

Da.
Ne.
Ne znam.



pogledajte rezultate Dodajte komentar