14/02/2007
Plan za prenos kaspijske nafte preko Bugarske i Makedonije do albanske luke Valona bliži se realizaciji.
Marina Stojanovska za Southeast European Times iz Skoplja --14/02/07
![]() Očekuje se da će radovi na naftovodu početi 2008. [Geti Imidžis] |
Krajem prošlog meseca uklonjena je još jedna prepreka projektu naftovoda AMBO, kada su ministri ekonomije Albanije, Bugarske i Makedonije u Skoplju potpisali sporazum kojim se omogućava početak izgradnje sledeće godine. Kako se očekuje, prva nafta proći će naftovodom 2011. godine.
"Predstoji još puno posla", rekao je predsednik AMBO Ted Ferguson. "Treba da se sprovedu ekološke studije i dobiju dozvole za izgradnju kako bi izgradnja počela krajem 2008. godine".
Projekat AMBO, koji je nastao 1994, godinama je bio u zastoju, jer su regionalna nestabilnost i sukobi odvraćali investitore. U međuvremenu, u centru pažnje našao se naftovod Baku-Tbilisi-Džejhan.
Projekat je konačno uzeo zamah u julu 2003, potpisivanjem sporazuma od strane predsednika Albanije, Makedonije i Bugarske. Premijeri tri zemlje su 27. decembra 2004. potpisali političku deklaraciju, nakon čega je usledio Memorandum o razumevanju između predstavnika zemalja i Fergusona.
Albanija i Makedonija su 30. oktobra 2006. godine potpisale protokol o tačkama ulaska naftovoda -- u albanskom selu Stebleve i makedonskom selu Lakaica. Sličan protokol potpisan je između Bugarske i Makedonije kasnije iste godine.
Naftovodom će se kaspijska nafta prenositi od bugarske luke Burgas preko Makedonije do Vlore, odakle će se prebacivati u evropske zemlje i Sjedinjene Države. Duž putanje naftovoda biće izgrađene četiri crpne stanice -- dve u Bugarskoj i po jedna u Makedoniji i Albaniji.
Dužina naftovoda biće 894 kilometra, a 273 kilometra prolaziće kroz Makedoniju. Očekuje se da će imati kapacitet od 750.000 barela nafte dnevno. Godišnji tranzit sirove nafte iznosiće 30 do 40 metričkih tona i cela investicija biće 1,2 milijarde dolara. Do sada je obezbeđeno oko 80 odsto sredstava. Ferguson je rekao da se ne očekuju poteškoće u obezbeđivanju ostatka finansijskih sredstava.
"Zemlje koje su direktno uključene u realizaciju naftovoda imaće koristi od tranzitnih dažbina za prenos nafte, koje se procenjuju na 30 miliona dolara godišnje za Makedoniju", izjavila je ministar ekonomije Vera Rafajlovska. "Naftovod će takođe stvoriti nova radna mesta i pomoći ekonomski razvoj zemalja".
Po mišljenju albanskog ministra Genca Rulija, projekat ima širi uticaj. "Naftovod će doprineti razvoju integracije i stabilnosti u regionu, ne samo u smislu energije nego i u širem smislu", rekao je on.