Udar na nelegalne kockarnice širom Zapadnog Balkana

21/05/2012

Posle dužeg perioda u kome su bile u milosti države, kockarnice na Balkanu našle su se na meti policije.

Aleksandar Pavlevski za Southeast European Times iz Skoplja -- 21.5.2012.

photo

Stručnjaci kažu da milijarde evra koje se ulivaju u industriju igara na sreću svake godine potiču od zavisnosti, kriminala i poreskih utaja. [Rojters]

Kockanje je u regionu postalo izuzetno popularno, što je zabrinjavajući trend imajući u vidu povezanost te industrije sa zavisnošću i kriminalom. Ono ima i šire implikacije od pojedinačnih muka i problema: potencijalno veliki negativni efekat na celokupnu ekonomiju.

U Grčkoj, zemlji u kojoj se kaiš steže na sve strane, Evgenios Janakopulos, šef Odbora za nadzor i kontrolu igara na sreću, procenjuje da prihod od nelegalnog kockanja premašuje sedam milijardi evra na godišnjem nivou, a nijedan njegov deo se ne sliva u državni budžet.

Bosna i Hercegovina (BiH) prema nekim procenama ima 1.250 registrovanih objekata za razne vrste klađenja i kockanja, pa je po tome na prvom mestu u Evropi. Druga na toj listi je Srbija, koja prema zvaničnoj statistici ima 1.208 registrovanih kladionica.

Neregistrovani objekti su, međutim, ti koji smanjuju prihode države.

„Pretpostavlja se da ima isto toliko kladionica koje rade u sivoj zoni. Zbog toga državni budžet gubi desetine miliona evra na godišnjem nivou“, kaže za SETimes Zoran Puhač, predsednik srpskog Udruženja priređivača igara na sreću i napominje da je verovatno isti slučaj u BiH.

A u BiH, gde svaka peta osoba igra igre na sreću, oko pola miliona ljudi može se smatrati zavisnicima od kockanja.

Zbog svega toga, neke zemlje u regionu udružuju se da bi se borile protiv kriminala povezanog sa igrama na sreću. Tako su u jednoj zajedničkoj operaciji zaplenjeni poker aparati vredni od više od deset miliona evra.

„Igre na sreću su poslednjih godina doživele ekspanziju, uporedo sa produbljivanjem ekonomske krize. Osiromašeni građani traže spas u kocki, kako legalnoj tako i nelegalnoj, u Makedoniji, Srbiji i na Kosovu. Nedavne policijske operacije imaju ključan, pozitivan efekat na celokupno društvo u regionu“, kaže za SETimes Trajče Arsov, advokat iz Skoplja koji rade na slučajevima vezanim za igre na sreću.

photo

Na meti operacije Detonator su organizovane kriminalne grupe koje se bave nelegalnim igrama na sreću u istočnoj Makedoniji. [Rojters]

Jedna od tih akcija, koja je još uvek u toku, pod nazivom Detonator, očistila je većinu kriminala u istočnom delu Makedonije. Samo u četiri grada policija je zaplenila 840 poker aparata i druge igre na sreću. Tridesetak osoba je uhapšeno zbog nelegalnog bavljenja kockom, a za još njih se traga. Razlika je u tome što je sada policija krenula u obračun sa nelegalnim kockanjem, dok ga je u prošlosti štitila.

„Detonator predstavlja mračnu stranu društva i zloupotreba moći kod pojedinaca i grupa koje se kriju iza stvarne ili fiktivne političke ili policijske zaštite. Takvi ljudi su godinama uspevali da terorišu i zastrašuju stanovništvo u malim i ekonomski siromašnim gradovima“, kaže za SETimes Frosina Remenski, profesor na Fakultetu za bezbednost u Skoplju.

Prema rečima ministarke unutrašnjih poslova Gordane Jankulovske, vreme kada su kriminalci uživali zaštitu je prošlo.

„Želim da kažem svim onima koji misle da mogu da se kriju iza pripadnosti nekoj političkoj stranci, profesiji ili angažmana u nekoj instituciji, da im ništa ne može pomoći ako su počinili krivično delo i da će svi oni biti privedeni pred lice pravde.“

Grupa koja je nedavno uhapšena u Makedoniji navodno je iznuđivala novac od vlasnika lokalnih kafića koristeći pretnje i nasilje, organizovala nelegalno kockanje i učestvovala u trgovini narkoticima i akciznom robom. Štaviše, to je bio samo vrh ledenog brega, kaže Arsov.

Ono što je počelo kao zaplena više od 800 slot mašina završilo se otkrivanjem kockarnica koje rade bez dozvole, ne prijavljuju prihode ili porez i zapošljavaju neprijavljene radnika, kaže on. „To otvara prostor za širenje istrage protiv drugih počinilaca kao pomagača, podstrekača ili saučesnika. Ovde pre svega mislim da službenika Uprave carina, bez čije saradnje nijedna slot mašina nije mogla da neprimećeno uđe u zemlju.“

On takođe navodi „odgovorne osobe u Upravi javnih prihoda koji su propustili da izvedu rutinske provere poslovanja svake pojedinačne kockarnice. Svi ti ljudi su važna karika u lancu organizovanog kriminala, izvan okvira države, jer bez pomoći se teško mogu sprovesti takva krivična dela. Te vrste akcije su se dešavale i u Srbiji“.

Veći deo nelegalnih slot mašina u Makedoniji stiže iz Bugarske i sa Kosova i ta veza za stručnjake ne predstavlja iznenađenje.

photo

Stručnjaci kažu da pipci nelegalnih igara na sreću dopiru još dalje od kockarnica i kladionica. [Rojters]

„Postupak naručivanja, plaćanja, transporta, ulaska u zemlju, carinjenja i prosleđivanja dokumentacije, internog transporta, smeštaja i korišćenja aparata mora da predstavlja trag koji dokazuje odgovornost nadležnih organa i osoba koje su bile dužne da spreče i prijave nelegalni ulazak poker aparata u zemlju“, kaže Remenski.

Ona objašnjava da su kockarnice i lutrije pod oštrom kontrolom u EU i zemljama članicama poput Bugarske, kako bi se smanjio ekonomski i finansijski kriminal i pranje novca i sprečio nastanak uslova za pojavu nelegalnog biznisa povezanog sa opasnim igrama i nelegalnim ulaskom u zemlju poker aparata.

„Operacija Detonator pokazuje kako se te aktivnosti mogu odvijati preko granice“, dodaje Remenski.

Akcija Detonator se, međutim, nije proširila na zapadne delove Makedonije, kao što su Tetovo, Gostivar, Debar i Struga gde su se, prema informacijama policije, kriminalne grupe sa Kosova, iz Albanije i drugih zemalja, udružile sa lokalnim kriminalnim klanovima.

Slični tekstovi

Loading

„Te grupe postoje u Tetovu, baš kao i nelegalno kockanje. To i deca znaju. Čim padne mrak otvaraju se kockarnice. Izgledaju kao najobičnije prodavnice. Dolaze gosti sa Kosova i iz Albanije i donose veliku zaradu vlasnicima nelegalnih kockarnica“, kaže 60-godišnji Arben Špatimi iz Tetova, za SETimes.

„Žao mi je mladih ljudi koji su sve češće uvučeni u taj prljavi biznis. Imam unuke koji se po ceo dan klade na sportske utakmice. Ne rade ništa i troše novac koji zarade njihovi roditelji.“

Nedavno istraživanje sprovedeno među mladim ljudima u Crnoj Gori pokazalo je da se 43 odsto maloletnika kladi ili igra druge igre na sreću, uprkos tome što zakon zabranjuje mladima da ulaze u kockarnice i kladionice.

Olivera Komar, iz agencije za istraživanje javnog mnjenja Defakto konsaltants, ustanovila je da je prosečna starost dece koja počinju da se klade na sportske utakmice jedanaest, a da je najmlađi ispitanik imao samo pet godina. Razlozi koje mladi najčešće navode su finansijska dobit, uzbuđenje i zabava.

Ovaj tekst naručio je SETimes.com.
Loading
Glasanje
 
 
  • Pošalji prijatelju
  • icon Štampana verzija
  • Share/Save/Bookmark

Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.

Nadamo se da ćete koristiti ovaj forum da kontaktirate sa drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bi vam to iskustvo bilo zanimljivo, zamolićemo vas da pratite pravila izložena u smernicama vezanim za komentare. Podnoseći komentare vi pristajete na ta pravila. Mada SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stavove osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora da odobrava ili se slaže sa idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne ohrabruje korišćenje materijala copy-paste metodom, linkova bez propratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocene kao pogrdni, uvredljivi, ili oni koji sadrže psovke, možda neće biti objavljeni.

Smernice za komentare na SETimes-u

Reportaža

Političkim dijalog i civilno društvo prevazilaze podele u regionuPolitičkim dijalog i civilno društvo prevazilaze podele u regionu

Političke partije i nevladine organizacije trude se da omoguće mirnu transformaciju regiona.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Hrvatska postaje 28. zemlja članica Evropske unije 1. jula. Koja zemlja bi trebalo da bude sledeći član?

Makedonija
Crna Gora
Srbija
Turska
Albanija
BiH
Kosovo



pogledajte rezultate Dodajte komentar