Velika vežba NATO u Hrvatskoj

19/11/2007

U oktobru je u Hrvatskoj održana vežba "Plemeniti Mida" koja je nezvanično poslužila kao veliki test za konačnu odluku o tome da li će Hrvatska biti primljena u NATO pred samit idućeg aprila u Bukureštu.

Tekst i fotografije Antonio Prlenda za Southeast European Times iz Splita i Zadra -- 11/19/07

photo

U manevrima je učestvovalo 60 aviona, 40 brodova i šest podmornica.

U Balkanskoj zemlji Javorovini na Jadranskom moru, politička stranka pokušava otcepljenje i stvaranje nove, nezavisne države. Vlada traži od UN da pošalje mirovne snage. Bezbednost nacionalnih i političkih manjina je ugrožena, kao i zalihe hemijskog oružja i strateških rezervi nafti i gasa.

Taj scenario planera NATO bio je polazna tačka za najveću vojnu vežbu Alijanse ove godine. Nazvana "Plemeniti Mida 2007." održana je od 1. do 12. oktobra sa ciljem da se pripremi nova rotacija snaga za brzo reagovanje NATO (NATO Response Force - NRF). Vežba je takođe poslužila kao neka vrsta testa za Hrvatsku, koja se nada da će dobiti poziv da se pridruži Alijansi na samitu u aprilu 2008. u Bukureštu. Kao zemlja domaćin, Hrvatska je iskoristila vežbu da se dodatno prilagodi standardima NATO na svim nivoima i da promoviše sopstvene vojne jedinice za integraciju u NRF.

Političko-vojni instrument Alijanse za krizne operacije širom planete, NRF je nastao uglavnom iz iskustava nedavnih sukoba na Balkanu. Na samitu NATO u Rigi u novembru 2006, NRF je proglašena potpuno operativnim, sa skoro 25.000 vojnika koje obezbeđuju zemlje članice. Za nekoliko meseci, od januara 2008, NRF će biti šest meseci u punoj borbenoj gotovosti i biće po potrebi spremna za raspoređivanje u roku od pet do petnaest dana.

U poseti komandnom brodu francuske mornarice "Grom" na moru kod Splita, predsednik Stipe Mesić izrazio je zadovoljstvo učešćem Hrvatske u vežbi. "O našoj vojnoj komponenti u vežbi čuo sam isključivo sve najbolje," rekao je on.

U bojevoj vežbi učestvovalo je ljudstvo iz 12 zemalja NATO: Bugarske, Francuske, Nemačke, Grčke, Italije, Holandije, Norveške, Rumunije, Španije, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država, kao i iz partnerskih zemalja Albanije i Hrvatske. U okviru angažovanih snaga bilo je 60 aviona, 40 brodova i šest podmornica, kao i oko 8.000 vojnika, od kojih je 2.000 bilo angažovano direktno na tom području.

photo

Hrvatski pilot se priprema za vreme vežbe.

Područje izvođenja vežbe bile su međunarodne i hrvatske vode u Jadranskom moru, jugoistočni deo ostrva Zirje, mornarička baza Lora u Splitu, aerodromi Zemunik u Zadru i Divulje u Splitu, vojno strelište Eugen Kvaternik u Slunju i strelište Crvena zemlja u Kninu. Pored malih hrvatskih pomorskih i kopnenih operativnih grupa, Hrvatsko vazduhoplovstvo rasporedilo je četiri lovca tipa MIG-21, četiri laka trenažna aviona sa turbinskim pogonom i nekoliko transportnih helikoptera.

Hrvatski ministar odbrane Berislav Rončević istakao je da su svi nivoi države učestvovali u organizaciji vežbe. Ukupni troškovi bili su oko milion evra, a 80 odsto pokrila je tzv. Varšavska inicijativa NATO.

Slični tekstovi

Loading

"U NATO ne ulaze samo oružane snage, već cela država", rekao je on. "NATO Hrvatsku smatra partnerom i saveznikom. Hrvatske kompanije potpisale su razne poslovne ugovore sa snagama NATO u ukupnoj vrednosti od više od 1,5 miliona evra. Ova vežba je pravi test naših organizacionih sposobnosti, ali i test međuoperativnosti hrvatskih oružanih snaga i njihove kompatibilnosti sa oružanim snagama zemalja NATO."

Načelnik operativnog odeljenja Komande hrvatskog vazduhoplovstva, pukovnik Dražen Skuri, bio je naročito zadovoljan učešćem Hrvatske u snagama koje čine NRF u okviru vežbe, a koje su napadale površinske brodove i ometale operacije NATO. Hrvatski vojni piloti upoznati su sa procedurama NATO još iz prošlih bilateralnih vežbi. Međutim, ovoga puta, učestvovali su u misijama vazduh-zemlja, pošto su avione sa zemlje navodili kontrolori leta NATO. Vazdušna presretanja u grupama od po dva do četiri aviona bila su nova misija za hrvatske lovačke pilote.

"Zadovoljni smo rezultatima, posebno novim iskustvom koje možemo da koristimo u daljem prilagođavanju standardima NATO", rekao je Skuri.

Komandant mornarice NATO Džo Overstrit bio je oficir za vezu Alijanse u vazdušnoj bazi Zemunik. On je koordinirao letovima hrvatskog vazduhoplovstva sa Centrom NATO za kombinovane vazdušne operacije u Grčkoj. "Bio je izazov okupiti deset različitih zemalja na istom mestu i koordinirati vežbom ovakvog opsega. Bilo je šezdeset aviona koji su leteli iz dvadesetak različitih pravaca, iz šest zemalja. Sa mog stanovišta, koordinacija sa Hrvatskom bila je fantastična", rekao je on.

Ovaj tekst naručio je SETimes.com.
Loading

Glasanje

Loading
  • Email to a friend
  • icon Štampana verzija
  • Share/Save/Bookmark.

Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.

Nadamo se da ćete koristiti ovaj forum da kontaktirate sa drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bi vam to iskustvo bilo zanimljivo, zamolićemo vas da pratite pravila izložena u smernicama vezanim za komentare. Podnoseći komentare vi pristajete na ta pravila. Mada SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stavove osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora da odobrava ili se slaže sa idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne ohrabruje korišćenje materijala copy-paste metodom, linkova bez propratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocene kao pogrdni, uvredljivi, ili oni koji sadrže psovke, možda neće biti objavljeni.

Smernice za komentare na SETimes-u

Kosovo: Pat pozicija na granici

Kosovo: Pat pozicija na granici

Energija: Pitanja i trendovi

Energija: Pitanja i trendovi

Menjanje percepcija: Žene na Balkanu

Menjanje percepcija: Žene na Balkanu

Balkan na “zelenom putu”

Balkan na “zelenom putu”
Loading
Loading
Loading
Loading

Anketa

EU je nedavno odlučila da odloži dodeljivanje statusa kandidata Srbiji, osujetivši očekivanja da bi do te prekretnice moglo doći ove godine. Koliko je ozbiljna politička šteta po predsednika Borisa Tadića i vladajuću koaliciju?

Vrlo ozbiljna
Ozbiljna
Umerena
Beznačajna
Nema štete



pogledajte rezultate Dodajte komentar