Velika obećanja VMRO-DPMNE, velika očekivanja građana

24/07/2006

Ekipa koja dolazi na vlast u Makedoniji planira potpuno drugačiju ekonomsku politiku od postojeće. Rigidna štednja i striktna monetarna politika i fiskalna politika za koje se zalažu Socijaldemokrate verovatno ustupiti mesto povećanoj javnoj potrošnji. To bi mogle da budu dobre vesti za preduzeća i za građane. Međutim, da li će vođa VMRO-DPMNE Nikola Gruevski uspeti da ispuni svoja obećanja?

Zoran Nikolovski za Southeast European Times u Skoplju -- 23/07/06

photo

Birači su podržali poziv VMRO-DPMNE na brze promene u zemlji. [Getty Images]

VMRO-DPMNE je pobedio na makedonskim parlamentarnim izborima, osvojivši najviše glasova i najviše mesta u parlamentu. Opšti konsenzus je da će vođa stranke Nikola Gruevski, koji je dobio mandat da formira novu vladu, u sledeće četiri godine imati težak zadatak, posebno na polju ekonomije.

Analize su pokazale da su odlazeće Socijaldemokrate izgubile vlast uglavnom zbog slabih ekonomskih rezultata, niskog životnog standarda i što je najvažnije, ogromne stope nezaposlenosti.

Gruevski je obećao puno toga. Gotovo da ne postoji nijedna oblast koja nije pokrivena programom VMRO-DPMNE “Obnova u 100 koraka”. Ta stranka je pozvala na brze promene, a birači su se na taj poziv odazvali.

Sa diplomom iz ekonomije karijerom ministra finansija u poslednjoj vladi VMRO-DPMNE od 1998. do 2002. godine, Gruevski se smatra umerenim političarem. Njegova obećanja se mogu svesti na sledeće: u predstojećem periodu, država će intervenisati na tržištu tako što će otvoriti svoju kasu za državne investicije. Na primer, biće povećane kapitalne investicije u infrastrukturi, u okviru šire podrške ukupnim investicijama.

Odlazeći ministar Nikola Popovski predstavljao je suprotno gledište. Sprovodio je veoma rigidnu politiku štednje, nametao fiskalnu discipline i imao konzervativan pristup monetarnoj politici. Odlazeća vlada je bila disciplinovana u ispunjavanju svih zahteva koje su nametali MMF i Svetska banka.

photo

Vođa VMRO-DPMNE Nikola Gruevski. [Getty Images]

Neki stručnjaci kažu da je makedonska ekonomija funkcionisala “na suvo”, sa veoma niskim nivoom državnih investicija proteklih godina. Samim tim, državna kasa je puna, valuta je stabilna, a stopa inflacije niska. To su parametri koji svedoče o dobrim osnovama za stabilan i održiv razvoj. Na primer, dva meseca pre izbora, vlada je prodala državnu elektrodistribuciju za 212 miliona evra. Premijer Vlado Bučkovski je zatim rekao da će ispuniti svoje obećanje da novac neće biti trošen i da će biti na raspolaganju novoj vladi, bez obzira koje je stranke budu činile.

Gruevski bi tako trebalo da ima dobre osnove za poboljšanje ekonomske situacije. Uz to, izvori iz Brisela ukazuju na to da Makedonija može da računa na 200 miliona evra od novog instrumenta EU za pred-akcesioni fond u sledeće tri godine.

Poslednji put kada je VMRO-DPMNE bio na vlasti, tadašnji ministar finansija Gruevski je vodio pomalo nedisciplinovanu monetarnu i fiskalnu politiku, koja je dovela do raskida aranžmana sa institucijama Breton Vudsa. “Obnova u 100 koraka” pokazuje da se filozofija stranke nije promenila. Makedonija danas ima status kandidata za EU, njen kreditni rejting se popravio, baš kao i bezbednosna situacija. Stručnjaci kažu da je možda došlo vreme za zaokret u ekonomskoj politici.

Pomoć EU bi, barem kada je reč o drugoj polovini 2008. i 2009. godine, mogla da se iskoristi za infrastrukturne projekte – puteve, kanalizaciju i vodovod. To znači angažovanje velikih građevinskih kompanija, otvaranje novih radnih mesta i stvaranje bolje poslovne klime za mala preduzeća i sekundarne aktivnosti.

“Fiskalna politika će i dalje biti disciplinovana, ali ipak nešto labavija u domenu kapitalnih investicija. Počevši od 2007, podići ćemo javnu potrošnju na nivo od pet odsto BDP (trenutno tri), što je prosek novih članica EU. Upotrebićemo te investicije da bismo finansirali važne infrastrukturne projekte, stoji u programu VMRO-DPMNE.

photo

Predstojeća finansijska pomoć EU mogla bi da se upotrebi za poboljšanje infrastrukture i vodovodnih sistema u zemlji. [Getty Images]

Ukoliko se ekonomski parametri u zemlji poprave, Makedonija će moći da ispuni jedan od uslova za članstvo u EU – stabilnu ekonomiju i održivi rast. Istovremeno, poboljšana ekonomija doneće i boljitak makedonskim građanima.

Slični tekstovi

Loading

Međutim, Gruevski sada mora da pred MMF i Svetskom bankom opravda labaviju fiskalnu i monetarnu politiku i manja ograničenja na državnu potrošnju.

Makedonska preduzeća odavno zahtevaju napuštanje fiksnog deviznog kursa denara, koji je vezan za evro po kursu od 1:62. Privrednici tvrde da je denar precenjen i da to škodi izvozu, te da su zbog toga makedonske firme nekonkurentne na stranim tržištima. Oni žele da se uvede plutajući kurs domaće valute. Opasnost od ispunjavanja takvog zahteva je mogućnost stvaranja inflatorne spirale. Alternativa je devalvacija denara.

Stručnjaci kažu da su planovi predstavljeni u programu Gruevskog ambiciozni. Taj plan, na primer, predviđa najniže poreske stope u Evropi uvođenje paušalnog poreza, sa jedinstvenom stopom za porez na lične prihode. Porez na prihode biće snižen u dve faze – na 12 odsto u januaru 2007, a zatim na 10 odsto u januaru 2008. godine. Porez na dodatu vrednost će, na drugoj strani, biti snižen sa 18 na 5 odsto za poljoprivredne sirovine i mehanizaciju u oktobru 2006. VMRO-DPMNE kaže da će eventualne rupe u budžetu biti popunjene efikasnijim prikupljanjem poreza.

Makedonska preduzeća i građani su, po svemu sudeći, podržali takve promene. Međutim, ono što oni još više žele je opipljivo poboljšanje životnog standarda. Gruevski i VMRO-DPMNE dolaze na vlast sa podrškom javnosti, ali će održavanje te podrške zavisiti od njihove sposobnosti da ispune obećanja iz predizborne kampanje.

Ovaj tekst naručio je SETimes.com.
Loading
Glasanje
 
 
  • Pošalji prijatelju
  • icon Štampana verzija
  • Share/Save/Bookmark

Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.

Nadamo se da ćete koristiti ovaj forum da kontaktirate sa drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bi vam to iskustvo bilo zanimljivo, zamolićemo vas da pratite pravila izložena u smernicama vezanim za komentare. Podnoseći komentare vi pristajete na ta pravila. Mada SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stavove osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora da odobrava ili se slaže sa idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne ohrabruje korišćenje materijala copy-paste metodom, linkova bez propratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocene kao pogrdni, uvredljivi, ili oni koji sadrže psovke, možda neće biti objavljeni.

Smernice za komentare na SETimes-u

Reportaža

Političkim dijalog i civilno društvo prevazilaze podele u regionuPolitičkim dijalog i civilno društvo prevazilaze podele u regionu

Političke partije i nevladine organizacije trude se da omoguće mirnu transformaciju regiona.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Hrvatska postaje 28. zemlja članica Evropske unije 1. jula. Koja zemlja bi trebalo da bude sledeći član?

Makedonija
Crna Gora
Srbija
Turska
Albanija
BiH
Kosovo



pogledajte rezultate Dodajte komentar