Sporazumom koji je 21. studenog 1995. uz posredovanje SAD-a postignut u Daytonu, Ohio, te službeno potpisan 14. prosinca iste godine, okončan je najkrvaviji sukob u Europi od Drugog svjetskog rata i ponovno uspostavljen mir u Bosni i Hercegovini.

• Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini (sažetak)

Dogovoreni u studenom 1995. i potpisani sljedećeg mjeseca, Daytonski sporazumi okončali su trogodišnji brutalni međuetnički sukob u Bosni i Hercegovini. Zacrtane su današnje političke podjele i struktura državne uprave, te su dodijeljeni mandati širokom spektru međunarodnih organizacija za monitoring, nadgledanje i implementaciju elemenata sporazuma.

Richard Holbrooke, veleposlanik SAD-a u Ujedinjenim Narodima, gestikulira prilikom uvodnog govora na sjednici povodom pete godišnjice Daytonskih mirovnih sporazuma 17. studenog 2000-te u zrakoplovnoj bazi Wright Patterson u Daytonu, Ohio. [AFP]

Srpski predsjednik Slobodan Milošević, predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović (u sredini) i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman (desno) parafirali su mirovni sporazum među njihovim zemljama 21. studenog 1995. u vojnoj bazi Wright-Patterson u blizini Daytona, Ohio. [AFP]

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (BiH) Wolfgang Petritsch drži tiskovnu konferenciju 24. svibnja 2000. u Justus Lipsiusu u Bruxellesu, nakon sastanka Vijeća za implementaciju mira u Bosni. [AFP]

Karta današnje Bosne i Hercegovine. U skladu s Daytonom, zemlja se sastoji od dva entiteta - Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske. [Arhivski snimak]

Unatoč Daytonskom miru realnost predstavlja težak izazov

Deset godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma neka pitanja ostaju nerazriješena za brojne krugove u Bosni. Daytonskim sporazumom osiguran je mir i uspostavljeni su uvjeti da se omogući normalizacija zemlje. Narednih 10 godina pokazat će se značajnim za budućnost Bosne, posebice dok se sučeljava s povezanim izazovima gospodarskog oporavka, ustavnim reformama i naporima na daljnjoj integraciji u Europu kroz članstva u NATO-u i Europskoj uniji.

Bosna i Hercegovina imaju jedinstvenu političku strukturu, s kojom dolaze i jedinstveni problemi. Slučaj Fate Orlovčić, na primjer, bošnjačke izbjeglice koja je radi pravoslavne crkve u svom dvorištu vodila pravnu bitku pri sudu entiteta bosanskih Srba.

Hrvati su prije sukoba u BiH bili najmalobrojnija od tri etničke skupine u državi i mnogi se osjećaju zakinuti trenutnom političkom podjelom. U Hercegovini, tradicionalno bastionu Hrvata, mnogi traže stvaranje trećeg entiteta. Ostali Hrvati se ne slažu s tim zahtjevom argumentirajući činjenicom da BiH treba odustati od separatizma i raditi na multietničkoj budućnosti.

Republika Srpska, entitet bosanskih Srba, suočen je s 38 – postotnom inflacijom i rasprostranjenim nezadovoljstvom. U takvoj tmurnoj situaciji, mnogi se opiru promjeni statusa quo ako to znači potkopavanje osnovnog aranžmana postavljenog u Daytonskim sporazumima.

Put naprijed

Brza cesta za Europu

Deset godina nakon Daytona, BiH je pokrenula ključne reforme koje otvaraju put budućem gospodarskom rastu i višim životnim standardima. Bilo kako bilo, pitanja poput nezaposlenosti i niske razine investiranja moraju se rješavati brže kako bi se zajamčilo očuvanje tempa napretka, piše Lawrence E. Butler, glavni zamjenik Visokog predstavnika međunarodne zajednice.

• Proces izmjena ustava
• Reforma vojske i policije

Napredak u povratku izbjeglica i prognanika

• UNHCR
• Ured Visokog Predstavnika
• Human Rights Watch
• Ombudsman za ljudska prava BiH
• Bosanski Helsinški odbor za ljudska prava

Savezne i državne institucije BiH

• Predsjedništvo BiH
• Vijeće ministara
• Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
• Zastupnički dom
• Dom naroda
• Parlament Federacije
• Parlament RS