Informacije o Turskoj

Činjenice

Skraćeni naziv: TURSKA

Službeni naziv: Republika Turska

Smještaj: Jugoistočna Europa i jugozapadna Azija

Površina: 780,580 km?

Glavni grad: Ankara Neovisnost: 29. listopada 1923. (država slijednica Turskog carstva)

Državni praznik: Dan nezavisnosti, 29. listopada (1923.)

Ustav: 7. listopada 1982. (Encarta: novi ustav s velikim reformskim mjerama s ciljem da olakša Turskoj put do EU odobren je u listopadu 2001.)

Broj stanovnika: 67.803.927 (2000.)

Pravo glasa: 18 godina; opće pravo

Etnički sastav: Turci 80%, Kurdi 20%

Jezici: turski (službeni), kurdski, arapski, armenski, grčki

Vjerska pripadnost: muslimani 99,8% (75 - 80% suniti, 15 - 20% alevi, 5% ostale muslimanske sekte ili skupine), ostali 0,2% (kršćani i Židovi)

Zemljopis

Geografske koordinate: 39 00 N, 35 00 E

Površina: ukupna: 780.580 km? kopno: 770.760 km? voda: 9.820 km?

Površina - usporedba: malo veća od Texasa

Kopnene granice: ukupno: 2,627 km susjedne zemlje: Armenija 268 km, Azerbejđan 9 km, Bugarska 240 km, Gruzija 252 km, Grčka 206 km, Iran 499 km, Irak 331 km, Sirija 822 km

Obala: 7.200 km

Pomorska prava: ekskluzivna gospodarska zona: samo u Crnom moru: na morsku granicu dogovorenu s bivšim SSSR-om teritorijalne vode: 6 nm u Egejskom moru; 12 nm u Crnom moru i Sredozemnom moru

Klima: blaga; vruća, suha ljeta s blagim kišnim zimama; oštrije u unutrašnjosti

Reljef: uglavnom brdovit, uska obalna dolina; visoka središnja visoravan (Anatolija)

Visinska razlika: najniža točka: Sredozemno more 0 m najviša točka: Planina Ararat 5.166 m

Prirodni resursi: antimon, ugljen, krom, živa, bakar, borat, sumpor, željezna rudača, obradiva zemlja, hidroenergija

Politicki ustroj

Turska je svjetovna parlamentarna republika osnovana na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i pravosudnu. Ustav je vrhovni zakon države.

Predsjednik

Predsjednik je šef države i izabire se najmanje dvotrećinskom većinom Velike turske narodne skupštine (VTNS), poznatije kao Meklis, na jednokratni, sedmogodišnji mandat. Da bi bio podoban za ovu funkciju, kandidat mora biti turski državljanin stariji od 40 godina, mora biti podoban za izbor u VTNS, te mora imati visoku stručnu spremu. Predsjednik predsjedava Nacionalnim vijećem za sigurnost i predstavlja ured Vrhovnog zapovjednika. U vrijeme rata, šef glavnog stožera vrši funkciju vrhovnog zapovjednika u ime predsjednika. Predsjednik je ovlašten proglašavati zakone ili ih slati natrag u parlament na ponovno razmatranje, raspisivati javne referendume, raspisivati parlamentarne izbore, imenovati premijera ili prihvatiti njegovu ostavku; ratificirati i objavljivati međunarodne sporazume itd.

Predsjednik: Abdullah Gul

Izvršna vlast

Izvršna vlast je u rukama predsjednika i Vijeća ministara, kojim predsjedava premijer. Premijera imenuje predsjednik odabirom između članova Velike turske narodne skupštine, te kandidira ministre, čije imenovanje mora odobriti Velika turska narodna skupština. Na premijerov prijedlog predsjednik razrješava ministre dužnosti i imenuje nove. U roku od tjedan dana od formiranja novog Vijeća ministara, premijer ili jedan od ministara predstavlja Vladin program pred Velikom turskom narodnom skupštinom, nakon čega se izglasava povjerenje. Prije općih izbora, ministri pravosuđa, unutarnjih poslova i komunikacija moraju se povući iz kabineta, a imenuju se neovisni i neutralni (bez političkih veza) ministri. Vijeće ministara izdaje pravila o primjeni zakona i ostalim pitanjima, uz uvjet da se ne kose s postojećim zakonima, koje tada provjerava Državno vijeće. Velika turska narodna skupština može raspustiti parlament izglasavanjem nepovjerenja.

Premijer: Recep Tayyip Erdogan (od ožujka 2003.)

Zakonodavna vlast

Prema ustavu iz 1982, zakonodavna vlast pripada Velikoj turskoj narodnoj skupštini (Meklis), koja zasjeda u Ankari. To je jednodomno tijelo s 550 mjesta koje se bira po sustavu proporcionalne zastupljenosti općim pravom glasa odraslih, na petogodišnji mandat. U Skupštini su zastupljene samo stranke koje su sakupile više od 10 posto glasova u zemlji. Velika turska nacionalna skupština donosi, mijenja, dopunjava i opoziva zakone; nadgleda rad Vijeća ministara i ovlašćuje ga da izdaje odluke o posebnim pitanjima koje imaju snagu zakona; ratificira međunarodne sporazume i odluke vezane uz tiskanje novca, objave ratnog stanja, te sudjelovanje državnih oružanih snaga u operacijama u inozemstvu; odlučuje o pitanjima vezanim uz odobravanje amnestija i pomilovanja itd.

Pravosuđe

Ustavom iz 1982. proglašena je neovisnost državnih sudova i sudaca. Turska ima jedinstveni pravni sustav građanskih i vojnih sudova, od kojih svaki ima prizivni sud sa sjedištem u Ankari. Ustavni sud preispituje ustavnost zakona i odluka sa snagom zakona, kao i pravila procedure Velike turske nacionalne skupštine. Njegove se odluke odmah objavljuju u Službenom listu, te su obvezujuće za sve, uključujući zakonodavnu i izvršnu vlast. Suce imenuje predsjednik. Visoki prizivni sud je posljednji stupanj preispitivanja odluka i presuda koje su donijeli sudovi. Suce bira Vrhovno vijeće sudaca i tužitelja. Državno vijeće je najviši upravni tribunal. Tri četvrtine sudaca imenuje Vrhovno vijeće sudaca i tužitelja, a jednu četvrtinu predsjednik. Ustavom iz 1982. propisano je uspostavljanje sudova za sigurnost koji se bave napadima na nacionalni i teritorijalni integritet Turske, demokratski poredak, napade na unutarnju i vanjsku sigurnost države itd. Tu je još i mnogo manjih građanskih i vojnih sudova.

Gospodarska razvijenost

Putovanja, Povijest i tradicija

thumbnail
Ako inicijativa bude uspješna, učenici u Srbiji mogli bi učiti turski jezik počevši od petog razreda. [AFP]
thumbnail
Članovi akademske ekipe Sveučilišta Trakije na svečanosti potpisivanja sporazuma o osnivanju Udruge balkanskih sveučiliš
thumbnail
Korisnici mobilnih usluga na Balkanu plaćaju do pet puta skuplje pristojbe za roaming u odnosu na korisnike u EU. [Tomis
//map
Još Geonews

Zastava Turske

Zemljopisna karta Turske

Turska - životopisi