Činjenice
Uspostavljena: 1993. godine (Sporazumom iz Maastrichta)
Prethodile su joj: Europska zajednica, Europska ekonomska zajednica, Europska zajednica za ugljen i čelik
Zemlje članice: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luxembourg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Velika Britanija
Službeni kandidati za članstvo: Hrvatska, Makedonija, Turska Službeni jezici: bugarski, češki, danski, nizozemski, engleski, estonski, finski, francuski, njemački, grčki, mađarski, talijanski, irski, latvijski, litvanski, maltežanski, poljski, portugalski, rumunjski, slovački, slovenski, španjolski, švedski
BDP: 10,6 bilijuna eura (2007)
Zemljopis
Ukupna površina: 4,422,773 četvornih kilometara
Najviša točka: Mont Blanc (4,807 metara iznad razine mora)
Morska obala: 69,342 kilometara
Klima: različita (pretežito primorska, kontinentalna i mediteranska)
Politicki ustroj
Europsko vijeće (EC), s po jednim predstavnikom svake države članice, najviše je političko tijelo EU. Predsjedanje Unijom rotira se između zemalja članica, od kojih svaka na tom položaju obnaša mandat duljine šest mjeseci. Budući da je to tijelo sastavljeno od državnih čelnika, ono de facto utječe na politiku i odluke bloka.
Izvršno tijelo
Europska komisija izvršna je poluga bloka. Ona predlaže zakone i odgovorna je za dnevne operacije EU. EC čini 27 povjerenika, po jedan iz svake države članice, koji su zaduženi za različita politička područja.
Zakonodavna tijela
EU ima dva zakondavna tijela: Europski parlament (EP) i Vijeće Europske unije. Ona rade zajedno na izradi i usvajanju zakona.
Članove Europskog parlamenta (MEP) svakih pet godina biraju građani zemalja članica EU. Svaka zemlja dobiva točno određen broj mjesta. Iako izabrani po zemljema, zastupnici Europskog parlamenta povezuju se u skladu sa svojim političkim usmjerenjem.
Vijeće Europske unije okuplja ministre iz zemalja članica koji razmatraju politiku unije.
Pravosudni /Zakonodavni sustav
Europski sud pravde, sa sjedištem u Luxembourgu, najviši je sud EU i ima konačnu nadležnost glede pravnih pitanja. Sud se općenito bavi slučajevima koje podnose zemlje članice. Niži sud poznat kao Prvostupanjski sud bavi se slučajevima koje podnose pojedinci i tvrtke.
U Strasbourgu u Francuskoj utemeljen je 1950. godine Europski sud za ljudska prava. Dio Vijeća Europe, sud se bavi slučajevima koji obuhvaćaju narušavanje Europske konvencije o ljudskim pravima.
