![]() |
Samo dva tjedna nakon što je imenovan predsjednikom parlamenta, vođa Liberalne stranke (PL) Mihai Ghimpu 11. rujna 2009. postaje i vršitelj dužnosti Moldove. Naslijedio je Vladimira Voronina, koji je istog dana podnio ostavku nakon osam godina na dužnosti uslijed poraza njegove Komunističke stranke (PCRM) na prijevremenim općim izborima 29. srpnja.
Ghimpu je rođen 19. studenog 1951. u selu Colonita, istočno od Kišinjeva, a 1978. je diplomirao na Pravnom fakultetu Državnog sveučilišta u Moldovi.
Do 1990. djeluje na raznim dužnostima, uključujući radna mjesta šefa pravnog odjela raznih državnih poduzeća u Kišinjevu, te kao sudac okružnog suda u glavnom gradu.
U međuvremenu, 1988. postaje suosnivač i predsjednik izvršnog odbora demokratskog pokreta pod nazivom Narodni front Moldove.
Ghimpu je bio član parlamenta od 1990. do 1998. Bio je član izaslanstva legislativnog tijela u Parlamentarnu skupštinu Organizacije za crnomorsku gospodarsku suradnju od 1993. do 1994. Tijekom svojeg drugog četverogodišnjeg mandata bio je član moldovskog parlamentarnog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.
Ghimpu je 1993. postao jedan od suosnivača Kongresa intelektualaca, kao i zamjenik predsjedavajućeg i izvršni tajnik organizacije.
Pomagao je u procesu formiranja PL-a, a stranku vodi od 1998.
Ghimpu je 2007. izabran u Općinsko vijeće Kišinjeva, koje je vodio do 2008.
Vladajuća PCRM je 5. travnja 2009. pobijedila na parlamentarnim izborima zahvaljujući snažnoj podršci glasača sa sela. Voroninovi su komunisti osvojili skoro 50% glasova, što im je omogućilo da drže 60 od 101 mjesta u jednodomnom nacionalnom legislativnom tijelu. Preostala su mjesta podijeljena među tri skupine - Ghimpuovog PL-a, Liberalne demokratske stranke (PLDM) i Saveza Naša Moldova (AMN) - koje su prešle izborni prag od 4%, nužan za ulazak u parlament. Izbori su okaljani optužbama za prijevaru, što je potaklo nasilne prosvjede mladih urbanih glasača koji su osporavali rezultate.
Komunisti u konačnici nisu uspjeli osigurati 61 glas u parlamentu, koliko je bilo potrebno da bi njihov kandidat Zinaida Greceanu bio izabran za predsjednika i zamijenio Voronina, koji nije imao pravo na treći uzastopni mandat.
Kao posljedica, parlament je u lipnju raspušten, a 29. srpnja 2009. održani su prijevremeni izbori u kojima je PCRM osvojio samo 48 mjesta u parlamentu. Četiri opozicijske stranke koje su preuzele kontrolu nad preostala 53 mjesta - PLDM, PL, Demokratska stranka (PD) i AMN - u kolovozu su se složile oko formiranja nekomunističke vladajuće koalicije pod nazivom Savez za europsku integraciju (AIE).
Često opisivan kao jedno od "svjetala vodilja" proeuropskog bloka, Ghimpu je 28. kolovoza 2009. izabran za predsjednika parlamenta, nakon čega najavljuje odluku AIE-a da odabir predsjednika povjeri PD-u, dok će premijer biti izabran iz redova PLDM-a.
Ghimpu je početkom rujna iste godine porekao nagađanja o tome kako će se zalagati za uniju Moldove i Rumunjske, unatoč osobnom uvjerenju kako bi ove dvije države trebale biti ujedinjene. Rekao je kako će se primarno posvetiti nastojanjima usmjerenim na približavanje Moldove EU, te na uvjeravanje Rusije da povuče svoje snage iz separatističke transdnjestarske regije u svojoj zemlji.
U skladu s ustavom Moldove, Ghimpu je preuzeo Voroninove dužnosti nakon njegove ostavke 11. rujna 2009. Prema zakonu, predsjednik parlamenta preuzima tu dužnost do izbora novog predsjednika.
Međutim, u dva kruga glasanja u studenom i prosincu 2009. su kandidata AIE-a za ovu dužnost, vođu PD-a Mariana Lupu, podržala samo 53 zastupnika vladajućeg Saveza. Komunisti su bojkotirali oba kruga glasanja.
U nastojanju da okončaju političku pat poziciju, četveročlana je prozapadna koalicija 5. rujna 2010. pokrenula referendum o tome bi li predsjednika Moldove trebalo birati izravnim izborima umjesto odluke u parlamentu. Referendum je bio neuspješan zbog slabog odziva birača.
Ghimpu je krajem rujna raspustio parlament i zakazao prijevremene parlamentarne izbore za 28. studeni 2010.
Ghimpu govori ruski i rumunjski. Oženjen je.