Vojislav Koštunica
premijer Srbije
(Razni izvori) |
Vojislav Koštunica izabran je 3. ožujka 2004. za premijera Srbije nakon prijevremenih parlamentarnih izbora, održanih 28. prosinca 2003., na kojima niti jedna stranka nije osvojila dostatnu potporu za samostalno formiranje vlade. Manjinska vlada, formirana nakon višetjednih koalicijskih pregovora, oformljena je od članova Koštuničine konzervativne Demokratske stranke Srbije (DSS), liberalne G17 Plus, te koalicije Srpskog pokreta obnove i Nove Srbije. Vladi je potporu pružila i Socijalistička partija Srbije bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodan Miloševića.
Koštunica je rođen u Beogradu 1944., a 1966. je diplomirao na beogradskom Pravnom fakultetu. Magistrirao je 1970., te je počeo raditi kao mlađi predavač. Godine 1974. stekao je titulu doktora znanosti, a neposredno nakon toga gubi mjesto predavača tijekom političke čistke na sveučilištu. Od 1974. radi na Institutu društvenih nauka, a 1981. postaje član Instituta za filozofiju i društvenu teoriju.
Za razliku od brojnih vodećih političara u Srbiji, Koštunica nikada nije bio član Komunističke partije. Godine 1989. pomogao je u osnivanju Demokratske stranke zajedno s pokojnim srpskim premijerom Zoranom Đinđićem, ubijenim u ožujku 2003. Koštunica je napustio stranku uslijed uvjerenja da njezina platforma nije dostatno nacionalistička. Godine 1992. osnovao je Demokratsku stranku Srbije (DSS), te se od tada nalazi na čelu ove stranke. Kao član Srpskog parlamenta od 1990. do 1997., bio je oštar kritičar - kako Miloševića, tako i međunarodne zajednice, tvrdeći kako su oboje zastupali politiku koja je bila štetna po srpske interese.
Koštunica, koji sebe opisuje kao umjerenog nacionalista, smatra se jednom od najkontroverznijih figura na Balkanu. Kao profesor prava čiji je blagi glas uvijek ustrajno ostajao pri svojim načelima, nepokoleban trenutnim uvjetima političkog okruženja, 24. rujna 2000. zapanjio je svijet zbacivši Miloševića s trona na predsjedničkim izborima nakon 13 godina njegove vladavine. Koštunica je s dužnosti predsjednika Jugoslavije odstupio u veljači 2003. Njegova je ostavka bila posljedica Beogradskog sporazuma, postignutog od strane EU. Ovaj je sporazum pripremio teren za ukidanje bivše Jugoslavije i uspostavu nove labave unije Srbije i Crne Gore.
Predstavljajući program vlade pred Srpskim parlamentom, Koštunica je 2. ožujka 2004. kao ključne prioritete istaknuo status kosovskih Srba, odnose Srbije i Crne Gore unutar državne unije, institucionalnu reformu, nastojanja na suzbijanju korupcije i gospodarstvo. Prisegnuo je kako će zemlju voditi u pravcu članstva u EU, izjavivši kako "za Srbiju i Crnu Goru u ovom trenutku nema alternative putanji koja vodi u smjeru Europske unije".
Koštunica je oženjen.