Internet proširuje dostupnost medija javnosti

08/09/2012

Tradicionalni mediji prihvatili su internet kao novi kanal za distribuciju sadržaja, iako se televizija još uvijek smatra najrelevantnijim medijem.

Ivana Jovanović za Southeast European Times iz Beograda -- 08/09/12

photo

Čitanje i rad izvan ureda novi su trend na Balkanu. [Nada Božić/SETimes]

Iako internet sve više širi dostupnost online medija u regiji, vodi se rasprava o istinitosti informacija i korisnosti različitih internetskih stranica za korisnike vijesti, tvrde stručnjaci.

Korisnici kao prednosti internetskih medija navode brzinu, praktičnost u dobivanju i provjeri informacija, kao i mogućnost izbora ili isključivanja sadržaja.

"Najvažnije prednosti internetskih medija su interaktivnost i mogućnost istovremenog komuniciranja s brojnim potrošačima," izjavila je za SETimes Jelena Žugić, izvanredna profesorica poslovanja u Poslovnoj školi Crne Gore u Podgorici.

"[Međutim], korisnici moraju biti vrlo oprezni kako bi izbjegli da se njima manipulira, dodala je.

Žugić je pojasnila da online mediji još uvijek nemaju vjerodostojnost poput tiskanih medija i televizije, ali omogućuju dvosmjernu komunikaciju između novinara i čitatelja korištenjem iste platforme.

"Velika promjena u paradigmi 'mi pišemo -- vi čitate' šokirala je tradicionalne modele pristupa i distribucije informacija. Sada novinarstvo postaje razgovor, dijalog", izjavio je za SETimes Stanislav Bender, profesor novinarstva na Vern Akademiji u Zagrebu.

Bender je objasnio da su gotovo svi mediji u regiji razvili svoje online inačice.

Utjecaj internetskih medija čvrsto je vezan uz njihov tradicionalni format, tvrdi Igor Aleksić, predsjednik Udruge novinara Vojvodine.

"To se smatra jeftinom proizvodnjom vijesti, bez značajnih troškova i redakcija. Bez barem nekih udarnih vijesti, oni nisu zanimljivi jer korisnici imaju i brojne druge mogućnosti", izjavio je Aleksić za SETimes.

I tradicionalni i online mediji imaju svoje prednosti i nedostatke, kažu stručnjaci.

"Proračun za razvoj internetskih medija znatno je niži, pogotovo sada u vrijeme recesije," izjavio je za SETimes Jan Jilek, potpredsjednik Europske udruge za interaktivni marketing, službeni predstavnik Europske udruge za interaktivni marketing u Hrvatskoj.

Jilek je pojasnio da građani u regiji istovremeno koriste internet i gledaju televiziju kako bi poboljšali svoje iskustvo; u Hrvatskoj, potrošači u prosjeku provedu nešto malo više od 17 sati tjedno uz nekada dominantnu televiziju, a na internetu 15 sati.

Oni koji slijede nove spoznaje i koji se prilagođavaju – napreduju, dok oni koji ostaju konzervativni gube igru, dodao je Jilek.

Značajna dodatna vrijednost je to da internetski mediji povećavaju neovisnost medija, kaže Vanja Ibrahimbegović Tihak, stručnjakinja za institucionalni razvoj u Internewsu BiH, USAID-ovom programu za jačanje medijske neovisnosti.

Pojasnila je da je internet interaktivni medij koji nudi tehničke mogućnosti koje nadilaze sve druge medije, iako uz određenu cijenu.

"Najpopularnije su internetske stranice koje pokreću pojedinci, obično stručnjaci za tehnološko-komunikacijska sredstva bez novinarskog obrazovanja. Oni imaju utjecaj na kvalitetu vijesti koja je, prema istraživanjima, malo niža u odnosu na tradicionalne medije", rekla je Ibrahimović Tirak za SETimes.

Drugi stručnjaci tvrde da online medijima vjeruje sve veći broj ljudi, te da su posebno korisni za velike iseljeničke zajednice.

"Bez interneta i online medija, naša dijaspora ne bi imala priliku gledati lokalne televizijske programe; to za njih puno znači", izjavio je za SETimes Tomo Knežević, savjetnik u Ministarstvu za informacijsko društvo i telekomunikacije Crne Gore.

Maja Hriesik (33), kazališna redateljica porijeklom iz Novog Sada, koja se preselila u portugalski Lisabon, pripada rastućem broju ljudi koji najnovije vijesti dobivaju isključivo preko interneta.

"Vijesti na internetu su glavna veza s ljudima u Srbiji, kao i osnovni izvor o lokalnim zbivanjima", rekla je Hriesik za SETimes.

Slični članci

Loading

"Slušam radio, ali televiziju gledam samo ako moram", dodala je, odražavajući promjenu u preferencijama među regionalnim potrošačima.

Drugi, poput Sanje Jovanović, 30-godišnje Beograđanke s magisterijem iz komunikacija, koja je otvorila marketinšku kompaniju 'plati po kliku', tvrde da internet nudi medijima više načina za distribuciju sadržaja.

"Zalažem se za ovu vrstu oglašavanja, a posao ide prilično dobro, jer su ljudi jako zainteresirani za njega. Tržište je dovoljno veliko, jer 'plati po kliku' može biti zanimljivo za svakog vlasnika internetske stranice, a nas nema puno ... tako da nemamo jaku konkurenciju", rekla je Jovanović za SETimes.

Sigurna sam da budućnost pripada internetu, dodala je.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.
Loading
Glasovanje
 
 
  • E-mail prijatelju
  • iconTiskana verzija
  • Share/Save/Bookmark

Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.

Nadamo se kako ćete koristiti ovaj forum za kontakt s ostalim čitateljima diljem jugoistočne Europe. Kako bi vam takvo iskustvo bilo zanimljivo, zamolit ćemo vas da pratite pravila izložena u naputcima vezanim za komentare. Šaljući komentare vi pristajete na ova pravila. Iako SETimes.com potiče raspravu o svim temama, uključujući i one osjetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stajališta osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora odobravati ili se slagati s idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu raspravu, ali ne ohrabruje korištenje materijala copy-paste metodom, linkova bez popratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocijene kao pogrdni, uvrjedljivi ili sadrže psovke možda neće biti objavljeni.

Naputci za komentare na SETimes-u

Reportaža

Politički dijalog i programi građanskog društva pomažu u nadilaženju regionalnih podjelaPolitički dijalog i programi građanskog društva pomažu u nadilaženju regionalnih podjela

Stalni napori političkih stranaka i nevladinih organizacija pomažu mirnoj transformaciji.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Hrvatska 1. srpnja postaje 28. država članica Europske unije. Koja bi država trebala biti prva sljedeća članica?

Makedonija
Crna Gora
Srbija
Turska
Albanija
BiH
Kosovo



Vidi rezultate Dodajte komentar