Kosovo teži tvrđim granicama sa Crnom Gorom i Srbijom

23/08/2012

Kosovo radi sa susjednim zemljama na političkom rješenju koje će donijeti korist regiji kao cjelini, kažu analitičari.

Linda Karadaku za Southeast European Times iz Prištine -- 23/08/12

Vojnici KFOR-a stražare na zatvorenom graničnom prijelazu Jarinje između Srbije i Kosova 2011. godine. [Reuters]

Kosovo je u subotu (18. kolovoza) objavilo kako se priprema za početak označavanja svoje granice s Crnom Gorom i, što bi moglo biti puno složenije pitanje, sa Srbijom, nakon završetka tog procesa s Albanijom i Makedonijom.

Granica s Crnom Gorom duljine 79 kilometara uglavnom prolazi kroz stjenovita, planinska područja, počevši od trokuta između Albanije, Crne Gore i Kosova do trokuta između Crne Gore, Srbije i Kosova.

"Ne očekuju se nesuglasice između dviju država [Kosova i Crne Gore]", izjavio je za SETimes Murat Meha, voditelj vladina povjerenstva za razgraničenje.

Crna Gora je priznala neovisnost Kosova, ali označavanje granice uvijek je složen proces na Balkanu, rekao je Meha.

"Uvijek postoje pitanja, sumnje i pretenzije u procesu označavanja granične crte i povjerenstvo se mora suočiti s njima", rekao je Meha. "Povjerenstvo nudi dokumente i analize temeljene na pravnim osnovama zemlje, iz njezina vlastita iskustva i međunarodnog iskustva."

Povjerenstva s Kosova i iz Crne Gore sastala su se prošle godine kako bi razgovarali o dokumentaciji za granicu. "Obje strane imaju pravovaljanu dokumentaciju koja datira od početka prošlog stoljeća", potvrdio je Meha.

Povjerenstvo radi i na eventualnom označavanju granice sa Srbijom. Kosovo i Srbija su u ožujku 2011. godine započeli dijalog uz posredovanje EU. Prošle je godine postignut sporazum o upravljanju granicom prema kojem građani dviju zemalja mogu prelaziti na teritorij druge zemlje s tzv. dokaznim pismom o ulasku i izlasku, koje treba pokazati na granici zajedno s osobnom iskaznicom.

Srbija, kandidat za članstvo u EU, ne priznaje Kosovo i tu svoju bivšu pokrajinu smatra dijelom svojeg teritorija.

Kosovo je završilo proces obilježavanja granica s Albanijom i Makedonijom. [ilustracija SETimesa]

U međuvremenu, Priština vjeruje da bi označavanje granice između Kosova i Srbije trebalo biti provedeno kao europski standard za prijateljske odnose, i kao jedan od osnovnih uvjeta za europske integracije, rekao je Meha.

Granica Kosova sa Srbijom duga je 380 kilometara i prostire se od trokuta između Crne Gore, Srbije i Kosova do trokuta između Srbije, Makedonije i Kosova.

"Na temelju dokumentacije i činjenica kojima raspolaže Republika Kosovo, ne bi trebalo biti nikakvih nesuglasica", rekao je Meha za SETimes.

Meha je istaknuo da je to političko pitanje. "Kosovo i Srbija su dvije susjedne zemlje i bit će zainteresirane za prekograničnu suradnju. Stoga će granična crta između njih biti definirana." Srpska vlada odbila je u četvrtak komentirati to pitanje.

Međutim, premijer Ivica Dačić izjavio je prošle jeseni, u vrijeme dok je bio ministar unutarnjih poslova, kako je potrebno utvrditi nove linije razgraničenja na Kosovu u cilju mirnog rješenja spora između Beograda i Prištine. "Novo označavanje granice je potrebno jer će to na neki način jednostavno priznati srpske nacionalne interese na Kosovu. Danas imamo situaciju da bismo mogli izgubiti sve", izjavio je za dnevnik Politika.

Sjeverna granica je i nadalje vrlo krhka. Srbi, koji čine veliku većinu na sjeveru, ne priznaju neovisnost Kosova. Ove je godine kosovsko Ministarstvo unutarnjih poslova kao svoj prioritet postavilo jačanje granične kontrole na prijelazima Jarinje i Brnjak te pojačanje zajedničkih ophodnji s KFOR-om.

Glasnogovornik Kosovske policije Baki Kelani izjavio je za SETimes kako su oni prisutni na sjevernoj granici zajedno s KFOR-om i EULEX-om. "Ovisno o situaciji, policijska prisutnost na tom području može biti povećana", rekao je.

Prema Mentoru Vrajolliju, višem istraživaču Kosovskog centra za sigurnosne studije, Srbija ne priznaje nikakve granice s Kosovom, i Kosovo smatra svojim sastavnim dijelom.

"Pokretanje dijaloga o označavanju granice s Kosovom značilo bi da Srbija de facto i de jure priznaje vlast službene Prištine na cijelom teritoriju Kosova. Bio bi potreban snažan međunarodni pritisak da Srbija sjedne za stol s Kosovom u vezi s tom temom", rekao je za SETimes.

Međutim, označavanje granice između Kosova i Srbije izravno bi pridonijelo rješavanju sporova oko pitanja poput sjevernog Kosova i Preševske doline, dodao je.

Beograd nikada nije priznavao bilo kakve granice s Kosovom kao takvim, izjavio je analitičar i sveučilišni profesor Belul Beqaj.

Slični članci

"Beograd je uvijek smatrao da Srbija graniči s Albanijom. To je razlog zašto je danas vrlo teško ukloniti iluziju koja se gaji još od vremena prije nego što je osnovana bivša Jugoslavija", rekao je.

Međutim, Meha je rekao da su sve države nastale raspadom bivše Jugoslavije ili raspadom bivšeg Sovjetskog Saveza uspostavljene u okviru svojih bivših administrativnih granica.

"Kosovo je proglasilo neovisnost na temelju granica koje je imalo unutar bivše Jugoslavije", rekao je Meha, dodajući kako je proglašenje neovisnosti učinjeno na temelju Ahtisaarijeva dokumenta i granica Kosova određenih ustavom bivše Jugoslavije iz 1974. godine.

"Ne postoji država bez granica niti granice bez države, stoga će Republika Kosovo označiti granice sa svim svojim susjedima kako bi se dodatno povećala prekogranična suradnja", rekao je.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.