Sažet pregled olimpijskih reprezentacija iz jugoistočne Europe

26/07/2012

Kratki prikaz izaslanstava iz jugoistočne Europe na Igrama u Londonu.

Svetla Dimitrova za Southeast European Times iz Sofije -- 26/07/12

photo

Hrvatske igračice slave pobjedu nakon susreta protiv Kanade na kvalifikacijskom turniru za Olimpijske igre 2012. godine, održanog 29. lipnja u Ankari. Hrvatska je pobijedila te se kvalificirala za Olimpijske igre u Londonu. [Reuters]

Gotovo 700 sportaša iz jugoistočne Europe sudjelovat će na Olimpijskim igrama u Londonu. Predvođena srpskom teniskom zvijezdom Novakom Đokovićem, bugarskom hrvačicom Stankom Zlatevom, grčkom atletskom zvijezdom Dimitrisom Chondrokoukisom, regija se nada da će na međunarodnoj pozornici ostaviti snažan dojam.

Evo i pregleda olimpijskih izaslanstava iz regije:

  • Albanija: Broj stanovnika: 2,8 milijuna; Sportaša u Londonu: 11

    Najveće nade za medalje: Romela Begaj, dizanje utega za žene, osvojila je srebrnu medalju na Europskom prvenstvu u dizanju utega 2012. godine; Majlinda Kelmendi, ženski judo, sedma na svijetu u kategoriji do 52 kilograma po rang-listi Međunarodne judo federacije, s Kosova, ali nastupa pod albanskom zastavom.

    Najveći olimpijski trenutak: Ymer Pampuri je u Munchenu 1972. godine postao prvi Albanac koji je srušio olimpijski rekord u dizanju utega. Romela Begaj je u Pekingu 2008. godine završila na šestom mjestu u dizanju utega u kategoriji do 58 kilograma. Albanija tek treba osvojiti svoju prvu olimpijsku medalju.

  • Bosna i Hercegovina (BiH): Broj stanovnika: 3,8 milijuna; Sportaša u Londonu: 6

    Najveće nade za medalje: Amel Mekić, judo, 28. na svijetu u kategoriji do 100 kilograma te osvajač zlatne medalje na Europskom prvenstvu u judu 2011. godine; Lucia Kimani, atletika, osvojila je 42. mjesto u maratonu u Pekingu 2008. godine, a vlasnica je četiri državna rekorda BiH.

    Najveći olimpijski trenutak: Sarajevo je bilo domaćin Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, dok je BiH još bila dijelom bivše Jugoslavije. Svoj je olimpijski debi kao neovisna država imala u Barceloni 1992. godine, sudjelovala je na svim Ljetnim olimpijskim igrama od tada, ali tek treba osvojiti svoju prvu medalju.

  • Bugarska: Broj stanovnika: 7,3 milijuna; Sportaša u Londonu: 63

    Najveće nade za medalje: Stanka Zlateva, žensko hrvanje, srebrna iz Pekinga 2008. godine i peterostruka svjetska prvakinja; Maria Grozdeva, streljaštvo, vlasnica svjetskog rekorda u gađanju pištoljem na 25 metara i osvajačica dvije zlatne i tri brončane medalje s prethodnih Igara; Ivet Lalova, atletika, pobijedila je u utrci na 100 metara na Europskom prvenstvu u atletici 2012. godine; Silviya Miteva, gimnastika, osvojila je dvije srebrne medalje na Svjetskom kupu u svibnju.

    Najveći olimpijski trenutak: Bugarska je bila među 14 država koje su sudjelovale na prvim Olimpijskim igrama 1896. godine. Sudjelovala je na većini Ljetnih olimpijskih igara, osvojivši 212 medalja. Bugarska je najveći uspjeh na Ljetnim igrama ostvarila u Moskvi 1980. godine, gdje je osvojila 41 medalju.

  • Hrvatska: Broj stanovnika: 4,3 milijuna; Sportaša u Londonu: 110

    Najveće nade za medalje: Sandra Perković, bacanje diska, ostvarila je treći najbolji rezultat na svijetu kada je u svibnju bacila 68,24m te je osvojila zlato na Europskom prvenstvu u atletici; Snježana Pejčić, streljaštvo, u Pekingu 2008. godine osvojila je broncu u gađanju zračnom puškom na 10 metara. Hrvatska je u muškom rukometu osvojila dvije zlatne medalje.

    Najveći olimpijski trenutak: Hrvatska je svoj olimpijski debi kao neovisna država imala 1992. godine u Barceloni, gdje je osvojila tri medalje.

  • Cipar: Broj stanovnika: 1,1 milijun; Sportaša u Londonu: 4

    Najveće nade za medalje: George Achilleos, svjetski broj jedan u disciplini "skeet"; Kyriakos Ioannou, atletika, vlasnik ciparskog nacionalnog rekorda u skoku u vis sa 2,35m te osvajač brončane i srebrne medalje sa ranijih svjetskih prvenstava.

    Najveći olimpijski trenutak: Cipar je svoj debi na Ljetnim olimpijskim igrama imao u Moskvi 1980. godine, nekoliko mjeseci nakon što je u Lake Placidu po prvi put nastupio na Zimskim igrama. Još uvijek čeka na osvajanje svoje prve medalje.

photo

Vassiliki Vougiouka iz Grčke tijekom treninga u mačevanju, u disciplini sablja, u dvorani ExCel, uoči početka Olimpijskih igara u Londonu. [Reuters]

  • Grčka: Broj stanovnika: 10,9 milijuna; Sportaša u Londonu: 105

    Najveće nade za medalje: Dimitris Chondrokoukis, muški skok u vis, osvojio je zlato na Svjetskom dvoranskom prvenstvu 2012. godine; Pyross Dimas, dizanje utega, trostruki olimpijski prvak između 1992. i 2000. godine, dok je u Ateni 2004. godine osvojio broncu; Alexandros Nikolaidis, taekwondo, srebrni iz Pekinga koji je osvojio treće mjesto na olimpijskom kvalifikacijskom turniru 2011. godine; Ilias Iliadis, judo, vodeći je na olimpijskoj rang-listi Međunarodne judo federacije u kategoriji do 90 kilograma.

    Najveći olimpijski trenutak: Grčka je mjesto rođenja antičkih Olimpijskih igara 776. godine pr. Kr. te je bila domaćin modernih Igara 1896. i 2004. godine. Grčka je osvojila ukupno 108 olimpijskih medalja.

  • Makedonija: Broj stanovnika: 2 milijuna; Sportaša u Londonu: 4

    Najveće nade za medalje: Marko Blaževski i Simona Marinova, plivanje, dvoje najboljih makedonskih plivača.

    Najveći olimpijski trenutak: Prva i jedina medalja za Makedoniju je bronca koju je u Sydneyu 2000. godine osvojio hrvač Magomed Ibragimov.

  • Moldavija: Broj stanovnika: 3,6 milijuna; Sportaša u Londonu: 21

    Najveća nada za medalju: Cristina Iovu, žensko dizanje utega, osvojila je zlato na Europskom prvenstvu u dizanju utega 2012. godine.

    Najveći olimpijski trenutak: Svoj je olimpijski debi kao neovisna država imala na Zimskim olimpijskim igrama u Lillehammeru 1994. godine, dok je svoje prve dvije medalje osvojila na Igrama u Atlanti 1996. godine, gdje su Nicolae Juravschi i Viktor Reneysky došli do srebra u kanuu dvokleku na 500 metara, dok je hrvač Serguei Moureiko osvojio broncu u superteškoj kategoriji u hrvanju grčko-rimskim stilom.

  • Crna Gora: Broj stanovnika: 620.000; Sportaša u Londonu: 33

    Najveće nade za medalju: Muška reprezentacija u vaterpolu, četvrta u Pekingu 2008. godine; Srđan Mrvaljević, judo, aktualni svjetski doprvak u kategoriji do 81 kilograma.

    Najveći olimpijski trenutak: Crna Gora je kao neovisna država na Olimpijskim igrama prvi put nastupila u Pekingu 2008. godine. Muška vaterpolska reprezentacija došla je do susreta za treće mjesto, ali je izgubila od Srbije. Crna Gora još čeka na svoju prvu olimpijsku medalju.

  • Rumunjska: Broj stanovnika: 19 milijuna; Sportaša u Londonu: 104

    Najveće nade za medalje: Rumunjska ženska gimnastička ekipa pobijedila je na Europskom prvenstvu, a osvojila je medalje i u Ateni 2004. godine; Flavius Koczi, gimnastičar, osvojio je prvo mjesto u preskoku na Europskom prvenstvu; Viorica Susanu i Georgeta Andrunache, veslanje, pokušat će doći do svojeg četvrtog uzastopnog zlata u dvojcu bez kormilara.

    Najveći olimpijski trenutak: Rumunjska je svoj olimpijski debi imala u Parizu 1900. godine, a od tada je osvojila 292 medalje na Ljetnim olimpijskim igrama. Prvu je zlatnu medalju osvojio strijelac Iosif Sirbu u gađanju puškom na 50 metara u ležećem stavu 1952. godine. Iz Los Angelesa 1984. godine, rumunjski sportaši vratili su se s 53 medalje i na ukupno drugom mjestu. Rumunjska gimnastičarka Nadia Comaneci postala je prva gimnastičarka koja je dobila savršenu ocjenu 10, u Montrealu 1976. godine, gdje je osvojila ukupno tri zlatne medalje.

  • Srbija: Broj stanovnika: 7,1 milijuna; Sportaša u Londonu: 115

    Najveće nade za medalje: Novak Đoković, tenis, trenutno drugi na ATP rang-listi i brončani iz Pekinga 2008. godine; muška reprezentacija u vaterpolu, osvojila broncu u Pekingu 2008. godine, pobijedila na Europskom prvenstvu, a zatim i na predolimpijskom turniru XXIV Trofeo Internacional de Waterpolo; Jasna Šekarić, streljaštvo, osvojila je zlato u gađanju zračnim pištoljem na 10 metara te broncu u pištolju na 25 metara u Seulu 1988. godine, a vlasnica je i srebrnih medalja s Igara 2000. i 2004. godine.

    Najveći olimpijski trenutak: Iako je Srbija svoj olimpijski debi imala 1912. godine, zbog različitih političkih promjena nakon 1920. godine, na Olimpijskim igrama nije sudjelovala kao neovisna država sve do Pekinga 2008. godine, kada je osvojila tri medalje -- jedno srebro i dvije bronce.

  • Turska: Broj stanovnika: 74,7 milijuna; Sportaša u Londonu: 114

    Najveće nade za medalje: Ramazan Sahin, hrvanje, osvojio je jedino zlato za Tursku u muškom hrvanju slobodnim stilom u kategoriji do 66 kilograma na Igrama u Pekingu 2008. godine; Polat Kemboi Arikan, atletika, osvojio je zlato na 10.000m i broncu na 5.000m na Europskom prvenstvu u atletici.

    Najveći olimpijski trenutak: Na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine, Yasar Erkan je postao prvi turski sportaš koji je osvojio zlatnu olimpijsku medalju.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.
Loading
Glasovanje
 
 
  • E-mail prijatelju
  • iconTiskana verzija
  • Share/Save/Bookmark

Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.

Nadamo se kako ćete koristiti ovaj forum za kontakt s ostalim čitateljima diljem jugoistočne Europe. Kako bi vam takvo iskustvo bilo zanimljivo, zamolit ćemo vas da pratite pravila izložena u naputcima vezanim za komentare. Šaljući komentare vi pristajete na ova pravila. Iako SETimes.com potiče raspravu o svim temama, uključujući i one osjetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stajališta osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora odobravati ili se slagati s idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu raspravu, ali ne ohrabruje korištenje materijala copy-paste metodom, linkova bez popratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocijene kao pogrdni, uvrjedljivi ili sadrže psovke možda neće biti objavljeni.

Naputci za komentare na SETimes-u

Focus on Ukraine

Reportaža

Vojske na Balkanu surađuju u kriznim situacijamaVojske na Balkanu surađuju u kriznim situacijama

Stručnjaci i dužnosnici slažu se da se suradnja koju su demonstrirale oružane snage pokazuje korisnom u situacijama prirodnih katastrofa.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Vojske u jugoistočnoj Europi surađuju kako bi pomogle građanima u susjednim državama tijekom izvanrednih situacija i katastrofa. Podržavate li provedbu zajedničke obuke kako bi se pružila potpora takvim misijama?

Da
Ne
Ne znam