BiH odgađa izbore u 'podijeljenom gradu'

16/07/2012

Dvije trećine građana Mostara želi ujedinjenje svojeg grada, ali političari usporavaju taj proces.

Anes Alić za Southeast European Times iz Mostara -- 16/07/12

Očekuje se da će etničke podjele u Mostaru do kraja godine dovesti do institucionalne krize. [Bedrana Kaletović/SETimes]

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine odgodilo je listopadske izbore u Mostaru dok vladajuća bošnjačka Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica ne izvrše reformu izbornog zakona kako bi se osigurala proporcionalna zastupljenost.

Ustavni sud BiH zaključio je u lipnju kako je izbor po tri zastupnika iz šest izbornih jedinica u tom gradu protuustavan.

Prema statutu koji je na snazi, jednak broj zastupnika bira se s područja sa 30.000 stanovnika, kao i s područja sa 7.000 stanovnika. Sud je objasnio da broj zastupnika iz izbornih jedinica nije proporcionalan broju birača te je naložio usvajanje izborne reforme u roku od šest mjeseci.

U Mostaru ima 12.000 više hrvatskih nego bošnjačkih birača. Sedamnaest godina nakon okončanja rata 1992-1995. godine, grad je etnički podijeljen na zapadni dio, u kojem dominiraju Hrvati, i na istočni dio, u kojem dominiraju Bošnjaci.

Mostar ima dvije elektroenergetske tvrtke, dvije telefonske mreže, dvije poštanske službe, dvije plinare, i dva sveučilišta. Hrvatski i bošnjački učenici pohađaju odvojenu nastavu, uče iz različitih udžbenika i često sudjeluju u nasilju na sportskim događajima.

Etničke podjele preslikale su se i na institucionalne podjele, što je dovelo do političkog zastoja u kojem niti jedna od dviju vladajućih stranaka nije spremna na kompromis, jer bi riskirale gubitak glasova koje dobivaju na temelju nacionalizma.

Tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown je 2004. godine ukinuo šest mostarskih općina i zamijenio ih izbornim jedinicama. Taj je korak doveo do stvaranja jedinstvene uprave, ali nije doveo do etničkog suživota niti do premošćivanja institucionalnih podjela.

Marinko Gilja, hrvatski predsjednik Gradskog vijeća, izjavio je da je Mostar jedini veliki grad u BiH u kojem Hrvati čine većinu, ali to ne mogu iskoristiti u svoju korist.

"[Političari] su ušli u slijepu ulicu. Vjerujem da ovaj problem mora biti riješen od strane međunarodne zajednice, koja je, zapravo, napravila statut", rekao je Gilja za SETimes.

Od 2004. godine, međunarodna zajednica ima savjetodavnu ulogu u razgovorima o statutu Mostara i do sada nije davala naznake da će ponovno nametnuti rješenje. Strani diplomati rekli su da Mostar ove jeseni vjerojatno neće imati lokalnu vlast dok u studenom ne isteknu mandati sadašnjeg gradonačelnika i gradskih vijećnika.

Međutim, vijećnici u odlasku neće imati ovlasti za usvajanje proračuna za fiskalnu 2013. godinu -- u iznosu od gotovo 30 milijuna eura -- čime će gradskim institucijama uskratiti sredstva potrebna za rad.

Umjerena Socijaldemokratska partija (SDP) rekla je da se, iako se sudska odluka mora provesti, protivi novom statutu kojim bi se ponovno uspostavile etnički čiste općine.

Slični članci

Predstavnik SDP-a u Mostaru Aner Zuljević izjavio je da će njegova stranka predložiti drugačiju verziju statuta kojom bi se zadržale postojeće izborne jedinice, ali će se omogućiti da iz svake etničke skupine bude izabran po jedan član gradskog vijeća.

"Ako ostanemo na sadašnjem političkom zastoju ili se vratimo na etničke općine, sav napredak postignut od kraja rata bit će poništen", rekao je Zuljević.

Ankete pokazuju da se dvije trećine građana slaže i želi da se njihov grad ujedini. Mnogi kažu kako je Mostar talac dviju političkih stranaka koje već dva desetljeća bez prekida vode grad i imaju koristi od izdašnosti udvostručene lokalne uprave.

"Ja sam u miješanom braku i ne mogu se izolirati od supruge i djece", izjavio je za SETimes Jozo Tadić, koji živi u zapadnom dijelu Mostara. "Mi [Bošnjaci i Hrvati] živjeli smo jedni s drugima desetljećima, i ako političari ne žele živjeti zajedno, ne moraju, ali za građane nema opravdanja."

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.