Sredstvo za borbu protiv kriminala nameće pitanja o legalnosti
27/06/2012
Kako bi se borile protiv kriminala i korupcije, države u regiji okreću se prisluškivanju. Međutim, pravna pitanja u vezi s time postaju sve nejasnija.
Ivana Jovanović iz Beograda za Southeast European Times - 27/06/12
 Prisluškivanje se ne provodi uvijek u skladu sa zakonom. [Nada Božić/SETimes] |
Broj ljudi koje se prisluškuje u Srbiji i regiji jugoistočne Europe već se godinama povećava, uglavnom zbog želje država da se suprotstave organiziranom kriminalu i korupciji. Međutim, to sredstvo za borbu protiv kriminala ne koristi se uvijek na zakonit način.
Porast broja ljudi u Srbiji podvrgnutih protuzakonitom prisluškivanju potaknuo je pravobranitelja Sašu Jankovića i povjerenika za informacije Rodoljuba Šabića da prošli mjesec pozovu Ustavni sud da odredi privremenu mjeru kojom bi se policiju spriječilo da bez sudskog naloga prikuplja informacije o komunikaciji građana.
Janković i Šabić su ustvrdili da njihovi uredi svakodnevno dobivaju brojne pritužbe građana čija se telefonske i internetske komunikacije protuzakonito prate.
"Broj slučajeva zadiranja sigurnosnih službi u privatne internetske i telefonske komunikacije iznosi nekoliko tisuća", izjavio je Janković za dnevnik Danas nakon što je poslao svoj zahtjev.
Također su poslali i prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o kaznenom postupku, koji je stupio na snagu prije dva mjeseca. Sporna odredba tog zakona omogućava policiji da pribavi popis poziva, lokacija i drugih informacija o telefonskom prometu građana samo uz dozvolu tužiteljstva, a ne suda.
Praćenje elektronskih komunikacija uređuje ustav, zakoni koji se bave djelovanjem sigurnosnih službi i policije, kao i Zakon o kaznenom postupku.
"Prvi i osnovni uvjet za praćenje komunikacija - propisan u ustavu (članak 41) - jest da se [prisluškivanje] može provesti isključivo uz odluku suda. Drugi je uvjet da ta mjera mora biti nužna za zaštitu sigurnosti države ili provedbu kaznenog postupka. Treći je uvjet da se te mjere mogu provoditi isključivo u utvrđenom razdoblju", izjavio je za SETimes Vladimir Đerić, član srpskog pravnog tima na Međunarodnom sudu pravde.
Međutim, predstavnici policije izjavili su da će podatke nastaviti prikupljati na dosadašnji način sve dok sud ne donese odluku da se smjernice za provedbu kaznenog postupka moraju promijeniti.
"Ciljevi tog postupka su sigurnost i stabilnost države - moramo imati kontinuitet (…) svi ovi postupci u skladu su s relevantnim službama", izjavila je za SETimes Svetlana Gogić, glavna tajnica Policijskog sindikata Srbije.
Ostale države u regiji imaju ponešto strože zakone.
Prema Vesni Škare Ožbolt, bivšoj dužnosnici hrvatskog pravosudnog sustava, prisluškivanju su izloženi pojedinci i skupine koji se bave terorističkim aktivnostima i organiziranim kriminalom.
Kriteriji za prisluškivanje određeni su ustavom, Strategijom nacionalne sigurnosti i Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu.
"Zakon ne dozvoljava bilo što. Postoje procedure koje se moraju poštovati. Stoga, ako službe žele prisluškivati nečije razgovore, moraju dobiti dozvolu Vrhovnog suda", rekla je Ožbolt za SETimes.
Obavještajno-sigurnosna agencija u Bosni i Hercegovini (BiH) može provoditi prisluškivanje samo uz dozvolu predsjednika suda ili suca kojeg je odredio predsjednik. Agencija mora pružiti informacije koje opravdavaju potrebu za nadzorom - te u roku od 30 dana mora obavijestiti građanina koji je bio prisluškivan.
Međutim, prošlog je proljeća bosanski dnevnik Nezavisne novine objavio popis 5.000 brojeva mobilnih telefona koje su u protekle tri godine navodno ilegalno prisluškivali Obavještajno-sigurnosna agencija i Državna agencija za istragu i zaštitu.
"S obzirom na zakone, to bi značilo da su sudovi u protekle tri godine odobrili 5.000 posebnih istražnih postupaka, odnosno da su dnevno izdavali po pet dozvola - što dovodi u pitanje legalnost tih postupaka", rekao je za SETimes Petar Kovačević, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka u Bosni i Hercegovini.
E-mail prijatelju
Tiskana verzija 
Reportaža
Stalni napori političkih stranaka i nevladinih organizacija pomažu mirnoj transformaciji.
Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.
Nadamo se kako ćete koristiti ovaj forum za kontakt s ostalim čitateljima diljem jugoistočne Europe. Kako bi vam takvo iskustvo bilo zanimljivo, zamolit ćemo vas da pratite pravila izložena u naputcima vezanim za komentare. Šaljući komentare vi pristajete na ova pravila. Iako SETimes.com potiče raspravu o svim temama, uključujući i one osjetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stajališta osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora odobravati ili se slagati s idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu raspravu, ali ne ohrabruje korištenje materijala copy-paste metodom, linkova bez popratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocijene kao pogrdni, uvrjedljivi ili sadrže psovke možda neće biti objavljeni.
Naputci za komentare na SETimes-u