Plaće i mirovine u jugoistočnoj Europi pokazuju alarmantan odnos

12/06/2012

Globalna recesija utječe na stopu nezaposlenosti, uzrokujući probleme u mirovinskim fondovima, što nadalje potiče sivu ekonomiju diljem zapadnog Balkana.

Ivana Jovanović za Southeast European Times iz Beograda -- 12/06/12

Budućnost mirovinskih fondova na zapadnom Balkanu izgleda turobno. [Reuters]

Sve veći broj mirovina i sve manji broj plaća imaju alarmantan utjecaj na regionalna gospodarstva. Mirovine se financiraju iz državnih fondova, koji se pune od doprinosa na plaće. Porast nezaposlenosti, rad na crno i kašnjenje plaća glavni su krivci za takav trend.

Razlika između broja zaposlenih i broja umirovljenika u Srbiji iznosi 46.000, s tim da je više umirovljenika.

Prema Zavodu za statistiku Srbije, oko 60.000 radnika ne dobija plaću, a država ne može naplaćivati porez od neisplaćenih plaća.

"Srbija nema financijsku disciplinu, a naplata poreza je slaba. Najgora su javna poduzeća i ona koje se restrukturiraju, a koje vodi država", izjavila je za SETimes Ranka Savić, ravnateljica Saveza neovisnih sindikata Srbije.

Od ukupnog broja zaposlenih u Srbiji, 31 posto radi za državu, u javnom sektoru i poduzećima.

Ostali su, navodi Savez poslodavaca Srbije, dio sive ekonomije. Većina radnika okreće se radu na crno zbog visokih poreznih stopa: srpskoj vladi odlazi 63,5 posto legalnih plaća.

"Poslovni sektor izgubio je 190.000 zaposlenih od 2008. godine. Stoga nije iznenađujuće da je manje novca za mirovine. Osim toga, sa smanjenjem broja zaposlenih, povećao se broj umirovljenika", izjavio je za SETimes Dragoljub Rajić, glasnogovornik Saveza poslodavaca Srbije.

Draženko Lukač iz Srpske gospodarske komore, izjavio je da je ideja o restrukturiranju mirovinskog fonda, promjenama u poreznoj politici i politici osiguranja, te poboljšanju opće zaposlenosti, temeljena na prodaji državnog Telekoma koji ima monopol na tržištu.

"Neto dobit Telekoma Srbije iznosi 3,39 posto ukupnih troškova državnih mirovinskih fondova, što znači da bi se prodajom 51 posto Telekoma Srbije i prebacivanjem 49 posto u državni mirovinski fond poboljšala sadašnja situacija i budućnost svih poreznih obveznika", rekao je Lukač za SETimes.

U Hrvatskoj je odnos između poreznih obveznika i umirovljenika 1,19:1. U namjeri da zaustavi taj trend, ta je zemlja donijela novi porezni zakon i smanjila doprinose za zdravstveno osiguranje za 2 posto.

U Hrvatskoj je provedbom nove mjere utvrđeno da 21.000 poslodavaca ne plaća doprinose za 121.000 zaposlenih, pokazuju vladini podaci. Nakon uvođenja novog zakona, poboljšano je plaćanje poreza, a neka poduzeća započela su pregovore o otplati svojeg poreznog duga.

"Ovaj [zakon] neće imati veći utjecaj na broj poslodavaca – tako da može, simbolično, odnos plaća i mirovina učiniti boljim. [Premda] postoji rizik od proširenja rada na crno, u kombinaciji s obvezama po poreznom zakonu i nadzorom porezne uprave, negativne posljedice mogle bi biti svedene na minimum", izjavio je za SETimes Nikola Bakšaj, analitičar u hrvatskoj brokerskoj tvrtki FIMA Vrijednosnice.

Situacija je alarmantna i u susjednoj Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), gdje je prošlog mjeseca mirovine dobilo oko 220.000 umirovljenika, dok je plaće dobilo 240.000 zaposlenih. Ukupan broj nezaposlenih u FBiH iznosio je u svibnju više od pola milijuna, što ukazuje da je mirovinski dug u stalnom porastu.

Slični članci

U drugom entitetu, službeni podaci Agencije za statistiku Republike Srpske pokazuju da na svakog zaposlenog dolazi 1,18 umirovljenika.

"Pitanje je hoće li ljudi koji sada rade za svoje mirovine dobiti te mirovine u budućnosti. Samo je pitanje vremena kada će mirovinski sustav BiH propasti", izjavio je za SETimes Goran Radivojac, profesor ekonomije na Sveučilištu u Banja Luci.

U Crnoj Gori, situacija je nešto bolja s obzirom da, prema podacima Zavoda za statistiku, ima 162.569 zaposlenih i 100.000 umirovljenika.

Dopisnik SETimesa iz Banja Luke Dražen Remiković pridonio je ovom tekstu.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.