Srbija i BiH postigle dogovor o izručenju kriminalaca

28/05/2012

Sporazum o izručenju osoba optuženih za korupciju i organizirani kriminal proširenje je sporazuma tužiteljstava potpisanih prošle godine.

Anes Alić za Southeast European Times iz Sarajeva -- 28/05/12

Srpski policajac provjerava putovnice na graničnom prijelazu sa BiH u Zvorniku. Novim sporazumom između dviju zemalja spriječit će se da oni s dvojnim državljanstvom pobjegnu preko granice kao bi izbjegli kazneni progon kod kuće. [Reuters]

Nakon podužih pregovora, izaslanstva ministarstava pravosuđa Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH) dovršili su međudržavni sporazum o međusobnim izručenjima osoba osumnjičenih za organizirani kriminal, korupciju i pranje novca.

Sporazum, za koji se očekuje da će biti potpisan u lipnju, omogućit će Srbiji i BiH da izručuju svoje državljane u slučaju organiziranih kriminalnih aktivnosti, korupcije i pranja novca, kao i drugih kaznenih djela koja općenito uključuju zatvorsku kaznu u trajanju od pet ili više godina.

Važno je što će se sporazumom oni koji imaju dvojno državljanstvo spriječiti da bježe preko granice kako bi izbjegli kazneni progon kod kuće.

Taj dokument predstavlja proširenje postojećih tužiteljskih sporazuma potpisanih prošle godine.

Premda je većina zemalja bivše Jugoslavije potpisala međudržavne pravne sporazume, zbog ustavnih razlika ti se sporazumi ne mogu provoditi. Kako bi omogućila izručenje, Hrvatska bi morala promijeniti svoj ustav, dok će Srbija i BiH morati izmijeniti svoje kaznene zakone.

Jusuf Halilagić, tajnik Ministarstva pravosuđa BiH i voditelj bosanskog izaslanstva, izjavio je za SETimes da će sporazum stvoriti uvjete za znatno učinkovitiju pravosudnu suradnju između dviju država, u smislu izručenja osoba koje su optužene ili proglašene krivim za kaznena djela.

"Kriminalci iz bivših jugoslavenskih republika ostali su povezani kao da se zemlja nikada nije raspala. Situacija u Bosni i Hercegovini je najkritičnija, jer je naš sporazum o izdavanju državljanstva najliberalniji. Najmanje dvije trećine bosanskih građana ima dvojno državljanstvo -- pa stoga i dvije putovnice -- što pruža dobru prigodu za zloporabu", rekao je Halilagić.

Stotine osoba osumnjičenih ili optuženih za različite zločine počinjene u bivšim jugoslavenskim republikama potražile su utočište u susjednim zemljama, gdje imaju dvojno državljanstvo, zbog čega su izvan dosega pravosudnog sustava. To je rupa u zakonu koja je omogućila mnogima da izbjegnu izdržavanje zatvorskih kazni.

Milivoje Mihajlović, šef ureda srpske vlade za medije, izjavio je za SETimes kako je Beograd pokrenuo borbu protiv organiziranog kriminala diljem regije, te da je sporazum sa BiH dio tog procesa.

"Moramo biti potpuno odlučni i otvoreni u borbi protiv svih vrsta kriminala, jer kriminalci granice ne smatraju zaprekom. Samo regionalna akcija među susjednim zemljama može spriječiti organizirani kriminal", rekao je Mihajlović.

Od 350 osoba kojima su bosanski sudovi izrekli kazne, evidencija Ministarstva pravosuđa BiH pokazuje da je 106 pronašlo utočište u Hrvatskoj, 100 u Srbiji, a 24 u Crnoj Gori. Mjesto boravka ostalih osuđenika nije poznato, dok je broj optuženih koji se nalaze u bijegu čak 600.

Ovaj sporazum je po mnogim svojim aspektima vrlo pozitivan, ne samo zato što je od ključnog značaja za članstvo u EU. Također će puno pridonijeti jačanju regionalne i transnacionalne suradnje u borbi protiv organiziranog kriminala i osigurati da niti jedna zemlja ne bude utočište za kriminalce, uključujući korumpirane političare.

Godinama je EU navodila prekogranično bježanje kriminalaca kao ogromnu zapreku u borbi protiv organiziranog kriminala u regiji, kao i za procesuiranje ratnih zločina na nacionalnim sudovima.

Međutim, osumnjičenici za ratne zločine neće biti uključeni u sporazum. BiH je opstruirala sporazum u vezi s tim zbog nedavnog uhićenja niza bosanskih dužnosnika na temelju srpskih naloga za uhićenje.

Prošle godine, nakon višemjesečnih priprema koje je nadzirala međunarodna zajednica, očekivalo se da će pravni stručnjaci iz Srbije i BiH potpisati poseban protokol o reguliranju suradnje na području kaznenog progona za ratne zločine.

U idealnom slučaju, tim sporazumom riješilo bi se pitanje paralelnih istraga i olakšao međusobni transfer dokaza u postupcima za ratne zločine. Također bi bila regulirana suđenja osumnjičenicima u njihovim domovinama za ratne zločine počinjene preko granice.

Međutim, bosanska strana odustala je od sporazuma, rekavši da njezino tročlano predsjedništvo još nije dalo pristanak. Neslužbeno, BiH se povukla zbog konkretnih slučajeva u kojima su bosanski državljani uhićeni dok su putovali u inozemstvo na temelju srpskih naloga za uhićenje i bez bilo kakve suradnje s bosanskim vlastima.

Slični članci

Zarije Seizović, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu, izjavio je za SETimes kako su ratni zločini bolno pitanje koje već 20 godina opterećuje zemlje zapadnog Balkana. S obzirom da ne postoji objektivno i istinito tumačenje prirode sukoba, pitanje ratnih zločina često se zlorabi u političke svrhe.

"Čak i da su strane uvrstile izručenja osumnjičenika za ratne zločine u sporazum, to ne bi utjecalo na ratne zločine počinjene prije nego što je sporazum stupio na snagu. Međutim, sporazum koji bi imao retroaktivnu primjenu spriječio bi paralelne istrage koje se odvijaju u istim slučajevima, a koje su se pokazale kao kamen smutnje u suradnji Bosne i Srbije u vezi s ratnim zločinima", rekao je Seizović.

Međutim, odredba o izručenjima za ratne zločine nije samo bosansko-srpski kamen smutnje.

Iako su druge zemlje u regiji potpisale takve sporazume, u praksi je njihova aktivna provedba potpuno podređena političkoj dobroj volji. To je, s druge strane, često vođeno javnim mišljenjem, prema kojem je osumnjičenik za ratne zločine često nacionalni junak, zbog čega izručenje postaje vrlo neugodan politički pothvat.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.