Balkanske zemlje dobile loše ocjene za zdravstvo u europskom istraživanju

18/05/2012

Makedonija je pala pet mjesta u Europskom indeksu zdravstvene zaštite, dok se Hrvatska pomaknula šest mjesta naprijed i ima najbolji učinak u zdravstvenoj zaštiti među osam zemalja jugoistočne Europe.

Svetla Dimitrova za Southeast European Times iz Sofije -- 18/05/12

Srbija je posljednja u ovogodišnjem Europskom indeksu zdravstvene zaštite, na temelju ukupne ocjene od samo 451 boda. [Reuters]

Prkoseći financijskoj krizi i upozorenjima o njezinom potencijalnom utjecaju, europsko zdravstvo nastavlja unapređivati svoj učinak, navodi se u Europskom indeksu zdravstvene zaštite (EHCI), objavljenom i predstavljenom u utorak (15. svibnja) u Europskom parlamentu.

"Postupno povećanje utjecaja potrošača zdravstvenih usluga donosi kvalitetu i pristup", priopćila je privatna švedska tvrtka Health Consumer Powerhouse (HCP) u 6. izdanju istraživanja, koje je pokrenuto 2005. godine.

Ovogodišnjim izvješćem obuhvaćene su ukupno 34 zemlje, uključujući 27 zemalja članica EU, kao i još sedam europskih zemalja -- Albanija, Hrvatska, Island, Makedonija, Norveška, Srbija i Švicarska.

HCP, koji nadzire i uspoređuje zdravstvene sustave svih tih zemalja i Kanade, sastavio je ovogodišnji Indeks na temelju kombinacije javnih statistika, anketiranja pacijenata i vlastitog neovisnog istraživanja.

HCP je rangirao zemlje obuhvaćene istraživanjem na temelju 42 pokazatelja, na pet ključnih područja za potrošače zdravstvenih usluga: prava i informiranje pacijenata, pristupačnost liječenju [vrijeme čekanja], medicinski ishodi, opseg i doseg usluga koje se pružaju te lijekovi. Ukupna ocjena zemlje određuje njezinu poziciju u Indeksu.

Kao i u prethodnom istraživanju, objavljenom 2009. godine, Nizozemska je ponovno imala najbolji učinak u zdravstvu u Europi, sa 872 od mogućih maksimalnih 1.000 bodova.

Srbija, koja nije bila uključena u prethodno izvješće, bila je 34. u ovogodišnjem Indeksu, na temelju ukupne ocjene od samo 451 boda. Ostale četiri zemlje jugoistočne Europe -- Bugarska, Rumunjska, Makedonija i Albanija -- također su pri dnu tablice. Latvija je jedina zemlja u toj skupini koja se ne nalazi na Balkanu.

Najbolji učinak među osam zemalja jugoistočne Europe koje su uvrštene u indeks ima Hrvatska. Njezina ocjena od 655 bodova, u odnosu na 627 bodova iz 2009. godine, donijela joj je 17. mjesto na ljestvici, ispred Cipra i Grčke.

Dr. Arne Bjornberg, poslovni ravnatelj HCP-a i šef tima EHCI, naveo je visoke ocjene Hrvatske za medicinske ishode, jednake kao u Njemačkoj, kao i za informacije u zdravstvu, kao glavne razloge za to što se popela šest mjesta, sa 23. mjesta na kojem je bila u prošlom istraživanju.

"Najvažnije je da su rezultati liječenja, znači ishodi, kako ih zovemo u Indeksu, u Hrvatskoj prilično dobri za jednu zemlju skromnih financijskih kapaciteta", rekao je za SETimes.

Nova ocjena Bugarske od 456 bodova, osam više u odnosu na njezinu prethodnu ocjenu, nije joj omogućila pomicanje sa 33. mjesta, pa je ostala daleko iza Rumunjske (32), koja je ponovno imala 489 bodova.

U izvješću je Bugarska dobila "lošu ocjenu" ili "srednju ocjenu" za 40 od ukupno 42 pojedinačna pokazatelja. Jedine dvije "dobre ocjene" koje je dobila odnose se na "udruge pacijenata uključene u donošenje odluka" i "prodor EPR-a".

"Ako želimo biti pravedni, ne bismo trebali uspoređivati Bugarsku s bogatim zemljama EU", nego sa susjednom Srbijom i Rumunjskom, izjavio je Bjornberg u priopćenju za lokalne medije. Međutim, za njega je zabrinjavajuć neuspjeh te zemlje da unaprijedi svoj učinak nakon što se pridružila Uniji prije pet godina.

Mnogi Bugari, međutim, smatraju da, unatoč teškoj situaciji u tom sektoru, većina liječnika daje sve od sebe kako bi pomogla ljudima.

"Podijeljenog sam mišljenja", kaže za SETimes stanovnica Sofije i scenografkinja Stefka Dancheva, čiji je brat ovog tjedna bio podvrgnut operaciji abdomena. "Medicinari rade najbolje što mogu, ali vam ne daju informacije. Ne daju dovoljno objašnjenja" o načinu na koji liječe pacijenta.

Samo pet od ukupno 34 zemlje dobilo je "loše ocjene" po tom pokazatelju, što znači da je bilo više od šest smrti novorođenčadi na 1.000 živorođenih beba. Međutim, sve su iz regije jugoistočne Europe -- Makedonija, Rumunjska, Bugarska, Albanija i Srbija.

Slični članci

Makedonija ne samo da je imala najgore ocjene po tom pokazatelju, sa više od 11 preminulih beba na 1.000 živorođene djece, nego je zabilježila najveći ukupni pad među zemljama regije. Izgubila je 49 bodova u odnosu na svoju ocjenu iz 2009. godine, završivši sa 527 bodova, pa se ove godine našla pet mjesta niže, na 30. mjestu na ljestvici.

Zbog novih, nižih ocjena, Albanija (535 bodova) i Cipar (627), pali su za po jedno mjesto na tablici, na 29. odnosno na 20. mjesto, što pokazuje da se situacija u njihovim zdravstvenim sektorima također pogoršala u protekle tri godine.

Krizom pogođena Grčka je, međutim, za 17 bodova povećala svoju raniju ocjenu od 600 bodova, pa se popela za dva mjesta i sada je 22.

Dopisnik Southeast European Timesa iz Bukurešta Paul Ciocoiu pridonio je ovom izvješću.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.