Grčka još uvijek bez vlade dok se povećava bojazan od izlaska iz eurozone

14/05/2012

Predsjednik Karolos Papoulias ne uspijeva dogovoriti koaliciju, što dovodi do priprema za održavanje novih izbora.

Andy Dabilis za Southeast European Times iz Atene -- 14/05/12

Iako glavnina Grka želi ostati u eurozoni, većina je glasovala za političke stranke koje se protive mjerama štednje. Prosvjednik uzvikuje slogane ispred predsjedničke palače u nedjelju (13. svibnja). [Reuters]

Grčki politički vođe pokušavaju formirati koalicijsku vladu, nakon što na izborima održanim 6. svibnja niti jedna od stranaka nije dobila jasan mandat. Žurni pregovori koje vodi grčki predsjednik Karolos Papoulias nisu donijeli veći napredak, unatoč pritisku međunarodnih vjerovnika koji su zaprijetili da će krediti spasa biti prekinuti i da će Grčka biti prisiljena napustiti eurozonu.

Papoulias se sastao s vođama triju prvoplasiranih stranaka -- konzervativnom Novom demokracijom koja je osvojila 18,8% glasova, neočekivano drugoplasiranom Koalicijom radikalne ljevice SYRIZA, te socijalističkim PASOK-om, koji je završio na vrlo lošem trećem mjestu.

Dok Nova demokracija i PASOK podupiru mjere štednje koje zahtijeva Trojka EU-MMF-ECB kao preduvjet za isplatu dvaju paketa pomoći u ukupnoj vrijednosti 239 milijardi eura, protive im se SYRIZA i preostale četiri stranke koje su dobile dovoljno glasova da uđu u parlament.

"Traže da budemo suučesnici u mjerama štednje. Ne možemo sudjelovati u tom zločinu", izjavio je vođa SYRIZA-e, 37-godišnji Alexis Tsipras.

Vođa Nove demokracije Antonis Samaras rekao je novinarima da će se razgovori o koaliciji nastaviti, dok je novi vođa PASOK-a Evangelos Venizelos izjavio da postoji "ograničeni optimizam", ali da se njegova stranka priprema za nove izbore.

Njemački dužnosnici, čija zemlja snosi velik dio troškova paketa pomoći, poslali su oštra upozorenja u vezi s ekonomskom katastrofom koja bi zadesila Grčku, ako ne dođe do formiranja nove vlade koja će podupirati daljnje smanjenje plaća, povećanje poreza, rezanje mirovina i masovna otpuštanja radnika.

Izbori će se održati 17. lipnja, pod uvjetom da Papoulias ne uspije nagovoriti nesložne vođe stranaka na formiranje koalicije. Pojačavajući pritisak, Trojka je ustegnula 1 milijardu eura od ukupno 5,2 milijardi eura vrijedne tranše kredita za Grčku, a novac će izravno otići na založni račun preko kojeg će se isplatiti banke i ulagači.

Haralambos Tsardanidis, koji se nalazi na čelu atenskog Instituta za međunarodne ekonomske odnose, kaže da je moguće da je Tsipras promijenio dinamiku pregovora. "Želi promijeniti cijelu filozofiju", rekao je za SETimes. "EU želi malo popustiti sa štednjom."

Kaže da dvoboj između EU i grčkih stranaka koje se protive štednji izaziva zabrinutost. Ako se krediti stopiraju i Grčka napusti eurozonu, uzdrmani bankarski sektor mogao bi propasti.

Dok se čini kako će se pat-pozicija nastaviti, grčki politički vođe ne mogu se složiti ni što izborni rezultati točno pokazuju. Tsipras, bivši vođa komunističke omladine, kaže da rezultati pokazuju žestoko protivljenje mjerama štednje -- iako 77% Grka tvrdi da i dalje žele ostati u eurozoni -- dok Samaras i Venizelos tvrde da rezultati pokazuju kontradikciju između pro-europskih stajališta i protivljenja mjerama štednje.

"Grčki narod nije samo poslao poruku, već je izdao zapovijed da se promijeni politika, ali i da se ostane u Europi", rekao je Samaras.

George Tzogopoulos, istraživač na Helenskoj zakladi za europsku i vanjsku politiku u Ateni, kaže da je izostanak novih vijesti uznemirujuć. "Čini se da je nemoguće formirati vladu", rekao je za SETimes.

Kaže da su izbori, na kojima je 68% Grka glasovalo protiv štednje, poslali poruku Trojki. "O tom se problemu ne može pregovarati u mjeri u kojoj bi to političari željeli", rekao je.

Mjere štednje, uvedene prije dvije godine, pokrenule su val prosvjeda, štrajkova i nereda koji je srušio raniju vladu koju je predvodio bivši vođa PASOK-a George Papandreou, koji je odstupio prije šest mjeseci.

Tzogopoulos je rekao da većina Grka smatra kako su Nova demokracija i PASOK, koji se na vlasti izmjenjuju već 38 godina, odgovorni za krizu zato što su u javnim službama zapošljavali stotine tisuća nepotrebnih radnika u zamjenu za glasove.

"EU bi novi pritisak mogla izvršiti na području provedbe oštrijih mjera štednje -- ali ovo je društvo iscrpljeno, tako da možete zamisliti što bi se moglo dogoditi", rekao je.

Slični članci

Grčka izaziva nestabilnost u EU i bojazan na svjetskim tržištima. "Ovo je raspad dvostranačkog sustava; Grčka stvara novi politički sustav", rekao je za SETimes Marios Evriveavis, asistent na katedri za međunarodne odnose Sveučilišta Panteion u Ateni.

"Trojka shvaća da su ljudi rekli svoje i da novi razvoj događaja ide suprotno od njihovih zahtjeva. Ne mogu se nositi s izbacivanjem Grčke. Trenutno je prisutno puno namjernog zastrašivanja."

Grčki radnici na sve to gledaju u nevjerici.

Frizerka Eleni Dimaki, 44, kaže da je njezin obrt znatno podbacio. "Žene više ne dolaze tako često uređivati frizuru. To je luksuzna navika", rekla je za SETimes. "Osjećam strah zbog mogućnosti da zemlja bankrotira, ali ne znam što će se dogoditi ako se vratimo na drahmu. Političari još uvijek igraju svoje igre."

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.