Kazna zatvora novinaru povećala zabrinutosti oko slobode medija
08/05/2012
Kazneni progoni i napadi na novinare doveli su Crnu Goru na posljednje mjesto u regiji po slobodi medija.
Katica Đurović za Southeast European Times iz Podgorice -- 08/05/12
 Novinar Petar Komnenić odbio je platiti kaznu koju je odredio sud ili zatražiti predsjednički oprost nakon što je osuđen za klevetu. [Vijesti] |
Sloboda medija u Crnoj Gori našla se na udaru, nakon što je sud u Podgorici potvrdio četveromjesečnu zatvorsku kaznu novinaru Petru Komneniću zbog klevete, navode crnogorske i međunarodne udruge za praćanje slobode medija, ali neke nevladine udruge rade na poboljšanju situacije.
Komnenić je osuđen zbog teksta iz 2007. godine u tjedniku Monitor, u kojem je naveo da su državni tužitelji zatražili od policije da određeni broj istaknutih sudaca stavi pod protuzakonitu prismotru.
Sudac Ivica Stanković tužio je Komnenića za klevetu, a sud ga je proglasio krivim u veljači 2011. godine. Naloženo mu je da plati kaznu u iznosu od 3.000 eura, ili će provesti četiri mjeseca u zatvoru.
Samo nekoliko mjeseci nakon što je Komnenić proglašen krivim, vlada je usvojila zakon prema kojem kleveta nije kazneno djelo, nego prekršaj.
"Nedavne prijetnje novinarima i fizički napadi primjeri su da pravda i sloboda izražavanja u Crnoj Gori zaostaju", izjavio je za SETimes Veselin Radulović, Komnenićev odvjetnik.
Suđenja i fizički napadi donijeli su Crnoj Gori posljednje mjesto u regiji kada su u pitanju mediji.
Trenutačno, postoji 15 aktivnih sudskih predmeta protiv crnogorskih novinara, dok je mnogo više novinara novčano kažnjeno.
Prema Reporterima bez granica za razdoblje 2011-2012. godine, Crna Gora je na 107. mjestu od 179 zemalja. Albanija je 96., Makedonija 94., Kosovo 86., Bugarska i Srbija 80., Grčka je ostala na 70. mjestu, Hrvatska je 68., Bosna i Hercegovina 58., a Rumunjska 47.
Radulović tvrdi da je u Komnenićevom slučaju presuda temeljena na lažnom svjedočenju suca Stankovića.
Radulović je objasnio da je obrana predstavila sve dokaze na sudu, uključujući kopije komunikacije putem elektronske pošte i izjavu umiješanog suca, ali je dosje nestao tijekom suđenja.
Komnenić je uložio žalbu, pa je viši sud savjetovao nižem sudu ublažavanje kazne i njezino pretvaranje u društveno koristan rad, ali je sud ignorirao taj prijedlog te je 18. travnja potvrdio Komnenićevu zatvorsku kaznu.
"Presuda je konačna. Jedini način da se to ispravi je predsjednički oprost", rekao je Radulović.
Komnenić je medijima izjavio da ne namjerava zatražiti oprost niti platiti kaznu u iznosu od 3.000 eura, s obzirom da je samo radio svoj posao.
Crnogorsko Ministarstvo pravosuđa izjavilo je da poštuje neovisnost suda i presudu, ali da postoji potreba da se zaštite i unaprijede sloboda govora i medija.
"Presudu Komneniću promatramo u širem kontekstu -- kao jedan od nagomilanih slučajeva koji opterećuju pravosudni sustav i društveno ozračje na putu Crne Gore prema EU. Ministarstvo pravosuđa i ljudskih prava pripremilo je nact novog Zakona o amnestiji, koji predsjedniku pruža određenu diskreciju i pravo da dodijeli oprost nekoj osobi i ako se to od njega ne traži", rekla je Ana Radusinović, glasnogovornica vlade.
Bez obzira na tu novost, predsjednik Udruge novinara Crne Gore Novica Đurić kaže da su upućivali peticije vlastima tražeći od njih zaštitu novinara i medijskih sloboda, ali bez uspjeha.
"Ovo je prvi put u crnogorskom novinarstvu da se novinar šalje u zatvor zbog onoga što je napisao", rekao je Đurić za SETimes.
Nedavno je jedan poduzetnik iz Podgorice javno prijetio dopisniku beogradskog dnevnika Press Marku Milačiću da ga ne spominje u tekstu, dok je njegov tjelohranitelj napao Milačića.
U ožujku je istraživačka novinarka Olivera Lakić pretučena ispred svojeg doma u Podgorici nakon serije tekstova koje je napisala o poslovanju tvornice duhana Tara u Mojkovcu, kao i o Crnogorskoj duhanskoj tvrtki.
"Utemeljitelj i urednik crnogorskog dnevnog lista je ubijen, jedan je pretučen, sedam novinara fizički je napadnuto prošle godine, vozila TV Vijesti zapaljena su nekoliko puta, a niti jedan od tih slučajeva i kaznenih djela nije riješen", izjavila je za SETimes Mirjana Radović iz crnogorske nevladine udruge Akcija za ljudska prava.
Ta nevladina udruga predložila je vladi novi zakon koji bi riješio probleme novinara koji su spriječeni u obavljanju svojih dužnosti, na temelju postojećih zakona kojima se štite javni dužnosnici.
"Umjesto veće zakonske zaštite, postojeći zakon je protiv novinara", rekla je.
Vlada tek treba odgovoriti na prijedlog, dodala je.
E-mail prijatelju
Tiskana verzija 
Reportaža
Stalni napori političkih stranaka i nevladinih organizacija pomažu mirnoj transformaciji.
Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.
Nadamo se kako ćete koristiti ovaj forum za kontakt s ostalim čitateljima diljem jugoistočne Europe. Kako bi vam takvo iskustvo bilo zanimljivo, zamolit ćemo vas da pratite pravila izložena u naputcima vezanim za komentare. Šaljući komentare vi pristajete na ova pravila. Iako SETimes.com potiče raspravu o svim temama, uključujući i one osjetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stajališta osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora odobravati ili se slagati s idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu raspravu, ali ne ohrabruje korištenje materijala copy-paste metodom, linkova bez popratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocijene kao pogrdni, uvrjedljivi ili sadrže psovke možda neće biti objavljeni.
Naputci za komentare na SETimes-u