Međunarodna zajednica ustrajava na entitetskom razgraničenju u BiH

05/05/2012

Međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini (BiH) poziva lokalne vlasti na započinjanje obilježavanja entitetskih graničnih crta kako bi olakšale život tisućama ljudi koji se nalaze na obje strane.

Anes Alić za Southeast European Times iz Sarajeva – 05/05/12

U jednom sarajevskom naselju, granica prolazi kroz zgrade. [Anes Alić/SETimes]

Granična crta duljine 1.200 kilometara koja dijeli Federaciju BiH (FBiH) od Republike Srpske (RS) povučena je na Daytonskoj mirovnoj konferenciji, kojom je okončan rat 1992-1995. godine, ali nikada nije službeno utvrđena ili verificirana od strane bosanskih institucija.

Zbog nedostatka političkog konsenzusa lokalnih političara, za tisuće ljudi koji žive na entitetskim crtama život je složen na puno razina. Poljoprivrednik se može naći u situaciji da mu je kuća u jednom entitetu, a štala u drugom.

Neki su doznali da im imovina pripada i jednom i drugom entitetu, ili niti jednom, što vlasnička prava u najboljem slučaju čini nejasnim, a plaćanje komunalnih naknada složenim. Oni se suočavaju s dvostrukim porezima, zakonima i propisima.

Najzloglasniji primjer nejasne granične crte nalazi se u sarajevskom naselju Dobrinja, gdje nevidljiva crta prolazi kroz zgrade i dijeli stanove. Od kraja rata, jedan dio Dobrinje dijele oba entiteta. Nije bilo ništa čudno da se kupaonica nalazi u RS, a dnevna soba u FBiH.

Ovaj apsurd donekle je ispravljen međunarodnom arbitražom 2001. godine, kada je oko 800 takvih stanova službeno dodijeljeno FBiH, a oko 300 RS. Međutim, poteškoće se nastavljaju.

Nakon arbitraže, jedan od stanara, Kenan Fejzić, kaže da, iako je njegov stan sada nedvojbeno u entitetu Federacije, zgrada se zapravo još uvijek nalazi na entitetskoj crti i ima dva različita naziva.

"Neke račune, kao što su oni za struju i telefon, plaćamo Federaciji, ali opskrba vodom dolazi iz Republike Srpske tako da taj račun plaćamo tamo", rekao je Fejzić za SETimes. Također kaže da je njegova zgrada bila poprište učestalih provala i krađa zato što se nalazi na entitetskoj crti. Kaže da lopovi mogu provaliti i odmah zatim prijeći na područje druge jurisdikcije, s obzirom da policije ne surađuju.

Odluka o međuentitetskoj crti politički je osjetljivo pitanje. U prvih nekoliko godina nakon rata, parlamentarno povjerenstvo BiH reguliralo je oko 3 posto crte, ali je od tada to pitanje palo u drugi plan.

Politički čelnici također se ne mogu dogovoriti oko naziva te "crte". Dok su političari u FBiH odlučili nazivati je "međom", dužnosnici RS često o njoj govore kao o "granici", što ima jači nacionalni prizvuk.

Dužnosnici RS ustrajavaju na dovršetku međuentitetskog razgraničenja, pozivajući se na zakonske obveze u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom. Međutim, političke stranke iz FBiH ne pokazuju da su spremne započeti s rješavanjem tog problema. Glasnogovornik Stranke demokratske akcije (SDA) Eldar Selmanović izjavio je za SETimes da demarkacija nije prioritet i da to nije nikakva granica.

"Još ranije smo rekli da ćemo raditi s parlamentarnim povjerenstvom koje ima zadaću povlačenja državnih graničnih crta, što je mnogo važnije za nas. Vrlo je lako utvrditi entitetske granične crte; ali čini se da neki dužnosnici iz Republike Srpske pokušavaju predstaviti entitetske crte kao državne granice", rekao je Selmanović.

Rajko Vasić, glavni tajnik Saveza neovisnih socijaldemokrata (SNSD), glavne stranke u RS, to opovrgava. Za SETimes je izjavio da je određivanje entitetskih granica praktično pitanje, koje ima za cilj život stanovnika učiniti lakšim.

Međutim, to nije jedini motiv. "Mnogo važnije, Republika Srpska ima otprilike jedan posto teritorija manje nego što je planirano originalnom crtom razgraničenja, i to moramo ispraviti", rekao je Vasić za SETimes.

Još jednom, spor će riješiti međunarodna zajednica, koja je pozvala dužnosnike iz obaju entiteta da imenuju članove povjerenstva i započnu proces. RS je ponudila da unilateralno izvrši demarkaciju entitetske crte, ali Daytonski sporazum jasno predviđa da oba entiteta moraju sudjelovati u tom procesu.

Slični članci

Entitetska granična crta prolazi kroz 42 općine i presijeca oko 520 kilometara privatne imovine. Dužnosnici iz obaju entiteta procjenjuju da je oko 14.000 ljudi pogođeno nepostojanjem razgraničenja.

Iako bi karte trebale biti iznova iscrtane, stručnjaci kažu da bi se to pitanje moglo riješiti za nekoliko dana.

Vedran Zubić, prefesor zemljopisa iz Sarajeva, izjavio je za SETimes da karta na kojoj su iscrtane entitetske crte nije djelo profesionalnog kartografa. "Na karti Bosne nacrtanoj u Daytonu, jedan milimetar linije predstavlja 50 metara širine u stvarnosti. Takva granica je preširoka čak i za državne granice, a posebice za urbana područja", rekao je Zubić.

On i drugi vjeruju da bi karte trebale biti prepravljene od strane stručnjaka nakon što političari iz obaju entiteta postignu konsenzus. "Granice ne bi trebale presijecati posjede, kuće i stanove nego prolaziti pokraj njih. Sve što trebaju učiniti jest upotrijebiti odgovarajuće karte ili možda tanji flomaster", rekao je Zubić.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.