Grčka eksperimentira s rezovima u znanosti

04/05/2012

Neki istraživači su skeptični prema novim proračunskim mjerama, u strahu da će daljnji rezovi dugoročno naštetiti grčkoj znanosti.

Maria Paravantes iz Atene za Southeast European Times - 04/05/12

Zahtjev da istraživanja i razvoj postanu funkcionalniji i financijski održiviji samo je jedan od novih izazova s kojima se suočava znanost u Grčkoj. [ustupio FORTH-Institut za elektroničke strukture i lasere]

Uoči izbora 6. svibnja i s drugim paketom pomoći vrijednim 130 milijardi eura koji Grčku održava na površini, znanstvenici u istraživačkim centrima diljem zemlje nisu sigurni što budućnost donosi njihovoj djelatnosti, s obzirom na nove, 10 milijuna eura vrijedne rezove najavljene prošlog mjeseca.

Za Konstantinosa Kokkinoplitisa, glavnog tajnika u Glavnom tajništvu za istraživanja i tehnologiju, teška vremena zahtijevaju fleksibilne mjere, ali znanost mora ići dalje.

"To podrazumijeva davanje prioriteta ljudskim resursima i, istovremeno, najbolje moguće iskorištavanje resursa uz poduzimanje mjera koje će osigurati buduću održivost", rekao je za SETimes.

Glavno tajništvo za istraživanja i tehnologiju je ranije ove godine 57 grčkih javnih istraživačkih instituta spojilo u njih 31.

"U svojim naporima da održimo operativnu funkcionalnost i uklonimo nepotrebne viškove uspješno smo spojili te institute te se pripremamo za drugu fazu reformi, bez zatvaranja institucija i davanja otkaza", rekao je.

"Naš temeljni cilj - bez obzira na krizu - jest da istraživanja i razvoj učinimo funkcionalnijima i istovremeno financijski održivijima, te se pritom otvorimo konkurentnosti u pokušaju da privučemo nova ulaganja. To će otvoriti put prema gospodarskom oporavku", objasnio je.

Costas Fotakis, predsjednik Zaklade za istraživanje i tehnologiju-Hellas (FORTH), najvećeg istraživačkog centra u Grčkoj, te ravnatelj Instituta za elektroničke strukture i lasere (IESL), izjavio je za SETimes da to nije toliko ekonomski problem, koliko je pogreška u samom sustavu.

"Znanstvenici pokreću inicijative i dovode programe u Grčku, a zatim gledaju kako ih koči birokracija", rekao je za SETimes.

FORTH su prije tri desetljeća osnovali grčki znanstvenici-povratnici, a nalazi se na 12. mjestu među europskim istraživačkim centrima po uspješnosti sudjelovanja u projektima EU od 2007. do 2010. godine. Glavni izvori financiranja su novčane potpore dobivene na natječajima i bilateralni ugovori s privatnim i javnim sektorom.

Fotakis smatra kako je najnovija kriza dovela do prijeko potrebne nove procjene politika istraživanja, te naglašava potrebu stvaranja dugoročnih strategija temeljenih na sinergiji.

"Osiguravanje sudjelovanja Grčke u međunarodnim znanstvenim projektima je vrlo važno i ima dalekosežne posljedice. Prioritet je vlastitim sudjelovanjem osnažiti međunarodnu suradnju. Također, važno je i da druga ministarstva daju svoj doprinos", rekao je.

Neki istraživači su skeptični i smatraju da će daljnje mjere dugoročno štetiti grčkoj znanosti. Costas Synolakis, predsjednik Helenskog centra za pomorska istraživanja, kaže da bi daljnji rezovi stvorili nove probleme.

"Svi su se složili da će, ako dođe u pitanje opstanak centara, financijski doprinos CERN-u - Europskoj organizaciji za nuklearna istraživanja - morati biti ukinut ili znatno smanjen. To je tužno, ali došli smo do toga", izjavio je za Science Insider.

Premda Grčka stvara velik broj znanstvenika - prema podacima OECD-a, diplomci znanstvene i inženjerske struke predstavljaju 23,4% svih novih diplomaca, što je iznad prosjeka OECD-a (20,9%) - i iako se broj istraživača u razdoblju između 2001. i 2007. godine povećavao po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,7 posto, financiranje znanosti je smanjeno.

Ljudski resursi u znanstvenim i tehnološkim zanimanjima predstavljaju 23% svih zaposlenih, dok je stopa nezaposlenosti među nositeljima diploma 2008. godine iznosila 5,7%, u usporedbi s prosjekom OECD-a od 3,2%.

Slični članci

Grčka je 2007. godine utrošila 0,58% svojeg BDP-a na istraživanje i razvoj, zaostajući za prosjekom OECD-a od 1,85%. Obećanja dana 2009. godine, da će se taj iznos povećati na 2 posto do 2013. godine, rasplinula su se u zraku. Umjesto toga, ukupni godišnji proračun od otprilike 80 milijuna eura srezan je za oko 30 posto, na otprilike 55 milijuna eura.

U okviru poduzetih mjera, što uključuje smanjenje plaća i spajanje istraživačkih centara, Grčka je privremeno smanjila svoju članarinu u Europskoj svemirskoj agenciji (ESA) za 2012. godinu s 14,7 na 6 milijuna eura, dok će ostatak platiti do 2013. godine. Također, trenutno je u pregovorima o smanjenju svojeg 17 milijuna eura vrijednog doprinosa CERN-u. Ti izdaci predstavljaju velik dio proračuna. Grčka je članica CERN-a već 58 godina.

11 grčkih istraživačkih centara dobija 55 milijuna eura iz ukupnog proračuna Ministarstva obrazovanja.

Kokkinoplitis zaključuje da je jedan važan korak već poduzet. "Cilj nam je stvoriti funkcionalne institute koji će biti konkurentni i koji će moći stajati rame uz rame s međunarodnim istraživačkim institutima. Grčka je dugo godina u znanstvenom pogledu bila okrenuta sama sebi. Važno je da to sada promijenimo", rekao je.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.