Crnogorska poljoprivreda u padu

02/05/2012

Gospodarska kriza pogoršala je ionako zabrinjavajuće stanje crnogorske poljoprivrede.

Katica Đurović za Southeast European Times iz Podgorice -- 02/05/12

Oko 30 posto crnogorskih oranica ostaje neobrađeno svake godine. [Katica Đurović/SETimes]

Poljoprivrednici danas predstavljaju samo oko 3 do 4 posto aktivnog europskog stanovništva. Na Balkanu, zaokret s kolektivnog i državnog obradivog zemljišta na male privatne i fragmentirane oranice, klimatske promjene i financijska kriza imali su ogroman utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju i broj poljoprivrednika.

U Crnoj Gori, obitelji koje su se generacijama bavile poljoprivredom napuštaju svoja polja u potrazi za novom vrstom prihoda.

Cveto Šišević, 55, iz sela Bistrice, u dolini Zete, u blizini Podgorice, provodi svoje prvo proljeće izvan polja. Obitelj Šišević bavi se poljoprivredom desetljećima.

Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina putovali su diljem bivše Jugoslavije prodavajući rajčice i papriku. Čak i devedesetih godina, obitelj Šišević dobro je živjela, zahvaljujući povrću koje su prodavali na crnogorskim tržnicama.

Međutim, u posljednjih nekoliko godina, crnogorska poljoprivreda doživljava velik pad: u proizvodnji, zaradi i prodaji. Obitelj Šišević je zabilježila veće gubitke nego dobit. Prošle godine nisu uspjeli pokriti osnovne troškove sjemena, gnojiva i vode, pa su odučili da više neće obrađivati zemlju.

"Morali smo baciti stotine kilograma povrća jer ga nismo mogli prodati. Ove godine posadili smo povrće samo za svoje osobne potrebe", rekao je Šišević za SETimes. Većina od njegovih pet hektara zemlje sada je prazna.

Njegova priča nipošto nije izoliran slučaj. Mnogi poljoprivrednici u Crnoj Gori odustaju od poljoprivrede, odlučujući se umjesto toga za poslove gdje se troši manje vremena i novca.

Prema podacima iz 2011. godine, oranice u Crnoj Gori pokrivaju oko 40 posto ukupnog obradivog zemljišta. Od toga, više od 30 posto svih oranica ostaje neobrađeno svake godine. Kao rezultat toga, Crna Gora je 2011. godine uvezla hrane u vrijednosti više od 400 milijuna eura, a izvezla samo 40 milijuna eura.

Sličan trend vidljiv je diljem regije. Do 1989. godine, Rumunjska je bila jedan od najvažnijih izvoznika poljoprivrednih proizvoda. Ta zemlja, nekada poznata kao "žitnica Balkana", ima poljoprivredne površine od 14,7 milijuna hektara, od kojih je 9,3 milijuna hektara obradivo. Međutim, prema službenim podacima, gotovo 1.3 milijuna hektara obradivog zemljišta se ne koristi.

Sead Jelec iz Poljoprivrednog društva Bosne i Hercegovine (BiH) izjavio je da je sve manje i manje oranica u BiH. "Korištenje obradivog zemljišta iznosi oko 50 posto. Vlasti nisu učinile ništa da povećaju korištenje obradivog zemljišta, i nemaju nikakav plan na koji način koristiti zemljišne resurse", izjavio je Jelec ranije za bosanski dnevnik Nezavisne novine.

Površina obrađenog zemljišta u BiH u stalnom je padu već sedam godina. 2005. godine bilo je 719.000 hektara obrađenog zemljišta; u 2009. godini ta je brojka smanjena na 692.000 hektara.

S više od 4 milijuna hektara obradivog zemljišta (55 posto od ukupnog zemljišta), Srbija se smatra zemljom s velikim potencijalom za poljoprivredu, ali se nalazi na pretposljednjem mjestu u Europi po izvozu poljoprivrednih proizvoda.

A u Crnoj Gori, Zoran Jovović, profesor na Fakultetu za biotehnologiju u Podgorici, kaže kako je više uzročnika tako niske razine obrađivanja.

"Glavna karakteristika poljoprivrede i zemljoradnje u Crnoj Gori i regiji jest fragmentiranost zemljišta, što znatno ograničava taj sektor u proizvodnji i zaradi", rekao je Jovović za SETimes.

Ostali razlozi, kaže Jovović, uključuju lošu tehničku opremu koja uzrokuje nisku produktivnost, neregulirano tržište poljoprivrednih proizvoda, te klimatske promjene.

Suša je 2006. i 2007. uništila usjeve. Potom je 2010. došlo do velikih poplava, a ove godine do ranije nezabilježene količine snijega i velikih hladnoća.

Osim gubitka usjeva, poljoprivrednici su pretrpjeli štetu na svojim objektima i infrastrukturi, a šteta nije popravljena ni nadoknađena u cijelosti.

"Gospodarska kriza samo je pogoršala situaciju. Mnogi poljoprivrednici imaju kredite u bankama, ali nemaju zarade kojom bi otplatili dugove. Ono što doista zabrinjava jest manjak volje, želje i motivacije kod poljoprivrednika da nastave proizvodnju hrane", kaže Jovović.

Ranko Šišević, Cvetov rođak, jedan je od nekolicine poljoprivrednika koji su ostali u selu. I on je imao gubitke prošle godine, ali želi pružiti poljoprivredi još jednu prigodu. "Naši pretci su sadili na ovim poljima. Ne mogu ih gledati prazne i pune korova", rekao je Šišević za SETimes.

Prema Šiševiću, Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi financijski pomoći poljoprivrednike. Ipak, većina zemalja regije ima skromne poljoprivredne proračune. Prema podacima Gospodarske komore Crne Gore, poljoprivredni proračun za 2012. godinu iznosi 21 milijun eura.

U BIH je proračun za poljoprivredu prošle godine iznosio 39 milijuna eura, umjesto planiranih 57 milijuna eura. U Srbiji, izdvajanje za poljoprivredu u 2012. godini iznosi 2,5 posto ukupnog proračuna.

Slični članci

Jedna od mogućnosti za poljoprivrednike su IPA fondovi Europske unije, ali mnogi poljoprivrednici i dalje izražavaju rezerviranost prema toj ideji.

"Započeli smo s projektom MIDAS, čiji je cilj podučavanje poljoprivrednika kako podnijeti zahtjeve za fondove IPA. Do sada smo imali 780 zahtjeva -- 300 je odobreno. Vrijednost tih zahtjeva je oko 20 milijuna eura. S tim novcem poljoprivrednici mogu unaprijediti opremu i ulagati u svoje zemljište", izjavio je za SETimes crnogorski ministar poljoprivrede Tarzan Milošević.

"Imamo zemljište za obrađivanje, imamo ljude koji su to radili čitavog života i sada imamo prigodu dobiti novac. Na nama je da razmotrimo mogućnosti u poljoprivredi", rekao je Milošević.

Međutim, za mnoge poljoprivrednike iz doline Zete već je prekasno. Nekada plodno zemljište pretvoreno je u stambene četvrti, gdje umjesto povrća niču kuće.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.