Rješavanje problema pasa lutalica je teška zadaća za balkanske zemlje

25/04/2012

Napori na rješavanju problema ogromnog broja pasa lutalica, koji tumaraju ulicama Atene, Bukurešta i Sofije, nisu donijeli rezultate.

Svetla Dimitrova i Maria Paravantes za Southeast European Times iz Sofije i Atene -- 25/04/12

Rumunjski dužnosnici usvojili su prošle godine zakon kojim bi se vlastima omogućila eutanazija pasa lutalica, ali ga je Ustavni sud ukinuo. [Reuters]

Strašna, mučna smrt jednog starijeg čovjeka u Bugarskoj izazvala je novu zabrinutost u vezi s čoporima divljih pasa koji često tumaraju jugoistočnom Europom, unatoč naporima nekoliko zemalja da ih stave pod nadzor.

Premda je većina njih prijateljski raspoložena i bezopasna, sporadični nasilni izgredi u koje su umiješani psi lutalice guraju taj problem u prvi plan, izazivajući široku javnu raspravu.

Botio Tachkov, 88, koji je emigrirao u Sjedinjene Američke Države početkom šezdesetih godina te se vratio u Bugarsku nekoliko desetljeća kasnije kako bi posljednje godine života proveo u svojoj domovini, umro je 8. travnja od višestrukog otkazivanja organa, nakon što ga je napao čopor pasa u Sofiji.

Tachkov je bivši profesor na Sveučilištu Columbia u New Yorku, a imao je i uspješnu karijeru na Wall Streetu te je radio za američki State Department.

Njegova smrt je izazvala veliko ogorčenje u javnosti i glasne kritike zbog propusta vlasti da riješe dugogodišnji problem sve većeg broja pasa lutalica u Sofiji, za koje se procjenjuje da ih ima 10.000. Neki su čak pozvali na brza, radikalna rješenja, uključujući masovno istrebljenje pasa lutalica.

Sličnih je pokušaja bilo i u Rumunjskoj, gdje je jedna žena preminula prošle godine nakon što su je napali psi lutalice. Parlament je koncem 2011. godine prihvatio zakon kojim bi se vlastima omogućilo da ubiju tisuće pasa lutalica, ali su taj zakon odmah osporile nevladine udruge, a na kraju ga je ukinuo Ustavni sud.

"Krivi su ljudi, a ne životinje", izjavila je za SETimes Zornitsa Zaharieva. Zaharieva radi u računovodstvenoj tvrtki u Sofiji i ima labradora retrivera.

U bugarskom Zakonu o zaštiti životinja navodi se da sofijska komunalna tvrtka Ekoravnovesie (Eko-ravnoteža) i udruge za zaštitu životinja pse lutalice moraju smjestiti u utočišta za životinje, gdje moraju biti kastrirani, tretirani protiv parazita i cijepljeni protiv bjesnoće. Oni psi koji ne budu usvojeni moraju biti obilježeni i smješteni u posebna privremena utočišta ili vraćeni tamo gdje su uhvaćeni. Vrlo bolesni i agresivni psi se eutanaziraju.

Sličan program "uhvati, kastriraj i pusti" provodi se i u Grčkoj. Ali, kao što je slučaj i u Bugarskoj, postojeća utočišta nemaju kapacitet smjestiti sve pse lutalice. Ruke grčkih vlasti također su vezane financijskim ograničenjima koja su nametnuta toj zemlji zbog njezine dužničke krize.

Prema Vassilisu Papantoniou, koji je zadužen za lokalno utočište za pse u Rafini, u istočnoj Attici, broj napuštenih pasa na tom području udvostručuje se na kraju ljeta svake godine. Većina su lovački psi.

"Mnoge od tih životinja ne mogu se vratiti na ulicu jer su se pripitomile i jednostavno ne bi preživjele", rekao je Papantoniou za SETimes.

Mark Jones, voditelj britanskog ureda Međunarodnog humanističkog društva (HSI), koje radi na programima za pse lutalice u Aziji i Latinskoj Americi, kaže da utočišta, koja se obično vrlo brzo napune, mogu biti dio rješenja ako se vode na dobar način.

Svako rješenje mora biti temeljeno na jasnom razumijevanju stvarnog opsega i uzroka problema i prilagođeno specifičnoj situaciji, rekao je.

"Morate utvrditi odakle psi dolaze i zašto uopće imate toliko pasa lutalica", kaže Jones, koji je ujedno i veterinar, u izjavi za SETimes.

Mnogi u Bugarskoj za velik broj pasa lutalica okrivljavaju zakonsku odredbu, prema kojoj se pas lutalica može vratiti na ulicu ako neka osoba ili udruga podnese pisanu izjavu u kojoj obećava da će ga nadzirati nakon puštanja.

"Međutim, oni se ne pozivaju na odgovornost ako se ne brinu o toj životinji", izjavila je SETimes Anna Gospodinova, veterinarka s veterinarske klinike Blue Cross u Sofiji. "Kao što su pokazali nedavno objavljeni službeni podaci, jedna osoba je imala nadzor nad 149 pasa. Očigledno je da se samo jedna osoba ne može brinuti za toliko pasa."

Druge manjkavosti koje je istaknula uključuju nepostojanje zakonske odredbe kojom bi kastriranje kućnih ljubimaca postalo obvezatno, kao i "neučinkovit" program kastriranja lutalica.

Slični članci

Osim toga, čini se da si sve više Bugara ne može priuštiti da drže životinje, zbog trenutačne gospodarske krize u Europi.

"Na Facebooku svakog dana vidim sve više oglasa u kojima ljudi besplatno poklanjaju svoje pse", rekla je Zaharieva.

Situacija je slična i u Grčkoj, gdje si mnoge obitelji ne mogu priuštiti hranu i medicinske troškove za svoje ljubimce, pa ih napuštaju. Lokalne vlasti ne dobivaju resurse koji su im potrebni za financiranje utočišta.

"Jedini način da se prekine ovaj zločin je da se promijeni mentalitet preko medija i obrazovanja", kaže Yiouli Mavraki, predsjednik Društva za zaštitu životinja Rafina-Pikermi, u izjavi za SETimes. "Međutim, od ključne je važnosti i da vlasnici životinja shvate značaj i obvezu kastriranja svojih ljubimaca kako bi se smanjio broj napuštenih životinja."

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.