Bugarska izlazi na međunarodna tržišta nakon desetogodišnje pauze

24/04/2012

Bugarska planira ponuditi petogodišnje ili sedmogodišnje euroobveznice na međunarodnim tržištima kapitala do konca lipnja. Ali, što ako tim potezom ne prikupi novac koji joj je potreban za otplatu dugova koji dolaze na naplatu idućih mjeseci?

Svetla Dimitrova za Southeast European Times iz Sofije -- 24/04/12

Bugarskoj istječe vrijeme posuđivanja i trošenja. [Reuters]

Bugarska planira pustiti u optjecaj euroobveznice u vrijednosti milijardu eura na međunarodnim tržištima kapitala za nekoliko tjedana kako bi prikupila sredstva koja su joj potrebna za otplatu duga koji dolazi na naplatu u siječnju 2013. godine.

Vlada je ranije ovog mjeseca ovlastila ministra financija Simeona Djankova da započne pripreme za taj korak.

"Tržišta državnih obveznica izuzetno su osjetljiva na gospodarska i politička zbivanja i prigode za osiguravanje financijskih resursa po povoljnim uvjetima pojavljuju se u uskim intervalima", rekla je vlada u priopćenju. "Sada uočavamo smirivanje na međunarodnim tržištima kapitala, čime se stvara povoljno ulagačko ozračje za privlačenje sredstava iz inozemstva."

Nakon sastanka vlade 4. travnja, Djankov je novinarima rekao da Bugarska planira ponuditi petogodišnje ili sedmogodišnje euroobveznice u vrijednosti 950 milijuna eura do konca lipnja. To će učiniti u nadi da će biti u stanju osigurati sredstva koja su joj potrebna po kamatnoj stopi nižoj od fiksne stope od 7,5 posto koju plaća za globalne obveznice u eurima u vrijednosti 818,5 milijuna eura, a koje dolaze na naplatu 15. siječnja.

Taj korak, što je inače prvi put od 2002. godine da ta zemlja izlazi na međunarodna tržišta, povećat će njezin vanjski dug, koji trenutačno iznosi 3,48 milijardi eura ili 16 posto BDP-a, zbog čega je Bugarska članica EU s najmanjim udjelom duga u BDP-u.

Međutim, taj je korak neizbježan, kažu lokalni ekonomski stručnjaci.

"Razina fiskalnih pričuva zemlje je pala, jer je vlada morala financirati proračunske manjkove s kojima se suočava posljednjih godina", rekao je SETimesu 16. travnja George Angelov, viši ekonomist s Instituta otvoreno društvo u Sofiji. "Ona će se nastaviti suočavati s proračunskim manjkom i ove i sljedeće godine."

Osim otkupa obveznica početkom 2013. godine, tu su i rate servisiranja unutarnjeg duga Bugarske koji je koncem siječnja iznosio 2,41 milijardi eura, navodi se u izvješću Ministarstva financija.

"Sredstva potrebna za sve te isplate u iduće dvije godine iznose oko 5,5 milijardi leva [više od 2,8 milijardi eura], što će biti teško osigurati iz domaćih izvora. S obzirom na okolnosti, odluka o izlasku na međunarodna tržišta je logična, čak i zakašnjela", rekao je Angelov.

Lubomir Christoff, bivši glavni ekonomist Bugarske narodne banke, slaže se da izlazak na međunarodna tržišta kako bi se refinancirao vanjski dug koji stiže na naplatu početkom 2013. godine ima smisla.

"Unatoč tome, pritisak na vladu da ponovno izbalansira proračun ostaje prisutan. S obzirom na periodična previranja na tržištu euroobveznica, što se prije uspostavi fiskalna ravnoteža to bolje", rekao je za SETimes.

Dva dana prije početka pravoslavnih uskršnjih blagdana 13. travnja, Djankov je novinarima izjavio kako je njegovo ministarstvo već uputilo pisma u 11 banaka koje su aktivne na tržištu euroobveznica u posljednje tri godine, pozivajući ih da pošalju ponude. Odgovore očekuje u roku od tjedan dana.

Nakon toga, tri ili četiri banke koje ponude najpovoljnije uvjete, u smislu kamatnih stopa i troškova usluge, naći će se u užem izboru za iduće korake u toj proceduri. Djankov je navijestio i da će Bugarska izabrati -- do 25. travnja -- jednu ili dvije banke koje će voditi planiranu emisiju euroobveznica.

Ističući da su međunarodna tržišta kapitala trenutačno mirna, Angelov je upozorio kako bi se situacija mogla promijeniti do lipnja ili srpnja, kada se očekuje izlazak Bugarske na njih.

"Nije jasno hoće li financijska tržišta i dalje biti mirna i nuditi dobre uvjete financiranja. S obzirom da su Španjolska i Italija ponovno pod pritiskom, a Grčka i Francuska u očekivanju izbora, situacija bi se mogla dramatično promijeniti", objasnio je. "U tom smislu postoji šansa da [Bugarska] prikupi novac, ali postoji i ozbiljna opasnost da se to ne dogodi ili da uvjeti postanu manje povoljni."

Ako Bugarska ne prikupi potrebna sredstva na međunarodnim tržištima, morat će ih probati dobiti iz domaćih izvora, što je manje vjerojatno, kažu stručnjaci. Ali, čak i da to uspješno prođe, takav bi korak predstavljao pritisak za gospodarstvo.

Ako se iscrpe sve druge mogućnosti, jedina alternativa za Bugarsku bila bi obratiti se MMF-u za potrebna financijska sredstva. Međutim, to ima određene loše strane, jer bi to poslalo "negativan signal" da se vlada ne može sama nositi sa situacijom, kaže Angelov.

Slični članci

"Osim toga, povjerenje u programe MMF-a ozbiljno je potkopano slučajem Grčke, koja je pokazala da programi nametnuti sa strane nisu uvijek učinkoviti", rekao je. "U svakom slučaju, ako [bugarska] vlada ne uspije sama osigurati potrebna financijska sredstva, povjerenje u zemlju će pasti, što će imati negativan utjecaj na ulaganja i gospodarstvo."

U slučaju da Bugarska bude u stanju prikupiti sredstva za otplatu siječanjske rate duga i izbjegne scenarij s MMF-om, mogla bi se naći u sličnoj situaciji uoči sljedeće rate duga u vrijednosti većoj od milijardu dolara, koja dospijeva na naplatu 2015. godine.

Zbog toga je još važnije da vlada usmjeri svoje napore na to da uravnoteži proračun 2013. godine ili, što je još bolje -- ove godine, kaže Luchezar Bogdanov, analitičar sofijske konzultantske tvrtke Industry Watch.

"Time bi se poslao jasan signal o fiskalnoj stabilnosti zemlje i to bi joj onda omogućilo da u budućnosti posuđuje novac lakše i po boljim uvjetima", rekao je Bogdanov za SETimes.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.