Analitičari naglašavaju ključnu ulogu Turske na Balkanu i šire
24/04/2012
Unatoč odličnim političkim i diplomatskim odnosima sa zemljama Balkana, Turska može pridonijeti regionalnoj stabilnosti intenziviranjem gospodarskih odnosa i ulaganjima u tim zemljama pojedinačno.
Erisa Dautaj Şenerdem za Southeast European Times iz Istanbula -- 24/04/12
 Srpski predsjednik Boris Tadić (u sredini), turski predsjednik Abdullah Gull (desno) i predsjednik BiH Nebojša Radmanović održali su razgovore u Karađorđevu, u Srbiji, prije godinu dana. [Reuters] |
Turska posljednjih godina vodi proaktivniju vanjsku politiku prema regiji Balkana i, zajedno sa svojim snažnim političkim i diplomatskim odnosima s tim zemljama, može pridonijeti regionalnom miru i stabilnosti. Tako kažu predstavnici političkih organizacija i nevladinih udruga iz regije koji pozivaju Tursku da pojača svoju gospodarsku nazočnost.
Potpisivanje Istanbulske deklaracije između predsjednika Turske, Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH) u Istanbulu u travnju 2010. godine bio je važan uspjeh kada je u pitanju uloga Turske na Balkanu. Revitalizacija turske vanjske politike prema regiji često se naziva i "neo-otomanizmom", zbog pristupa i govora turskog ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutoğlua.
Trojica šefova država -- potpisnici Istanbulske deklaracije -- izrazili su u tom dokumentu svoju "predanost teritorijalnom integritetu, suverenitetu i pravnom identitetu Bosne i Hercegovine unutar njezinih međunarodno priznatih granica, istovremeno naglašavajući važnost nacionalnog pomirenja unutar BiH". To se smatralo najvažnijim dijelom, i premda nije predstavljalo rješenje svih problema između dviju zemalja, Turska je dobila pohvale zato što je navela Srbiju da se izjasni o teritorijalnom suverenitetu BiH.
"Trebamo reći da smo doista zahvalni na ulozi [Turske] u cjelokupnom političkom procesu u regiji. [Međutim], posljednjih godina zapravo nismo imali diplomatskih i političkih problema sa susjedima. [U stvari] imamo problema sa svakodnevnim životom... koje sami moramo rješavati", rekao je ministar prosvjete i znanosti Federacije BiH Damir Mašić za SETimes.
Među njima je naveo trgovinske probleme koje BiH ima s Hrvatskom, rekavši da bosanske tvrtke nemaju recipročan tretman kakav hrvatske tvrtke uživaju u BiH. Drugi problem, rekao je, predstavlja činjenica da BiH nije dogovorila i potpisala sporazum o preciznim granicama s Hrvatskom i Srbijom.
Turska definitivno ima pozitivan utjecaj diljem Balkana u svim aspektima, rekao je Mašić. "Ali, dio kojim nismo zadovoljni i [gdje] mislimo da ima prostora za napredak definitivno je gospodarska suradnja", istaknuo je.
Znatan napredak turske diplomacije u regiji Balkana pruža toj zemlji jaču pregovaračku poziciju unutar NATO-a i sa EU, kaže Hüseyin Bağcı, pročelnik Odjela za međunarodne odnose na Bliskoistočnom tehničkom sveučilištu u Ankari. Turska je poduprla međunarodne inicijative vezane za područja na Balkanu koja su bila izložena sukobu, ratovima i etničkom čišćenju nakon raspada Jugoslavije devedesetih godina, te igra posebno aktivnu ulogu glede BIH i kosovske krize.
Ističući kako je Turska sudjelovala u svim važnim inicijativama koje se odnose na mir i stabilnost, te je aktivna u operacijama NATO-a vezanim za pitanje Kosova, bivši kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu izjavio je kako je ona također pridonijela poslijeratnom gospodarskom razvoju njegove zemlje putem velikih ulaganja.
 Turski premijer Recep Tayyip Erdogan (lijevo) sastao se s makedonskim kolegom Nikolom Gruevskim u rujnu u Skoplju. [Reuters] |
"Ključno je da Turska nastavi svoju snažnu potporu Kosovu i naravno da nastavi svoju suradnju sa zemljama [u balkanskoj] regiji, što će pomoći u izgradnji ozračja suradnje među tim zemljama i savladavanju eventualnih zapreka koje su pred nama, a posebice nepravednog pristupa Srbije prema Kosovu", rekao je Sejdiu za SETimes.
Kao jedna od prvih zemalja koje su priznale neovisnost Kosova, Turska je intenzivno lobirala kod ostalih zemalja za njegovo diplomatsko priznanje, a posebice kod članica Islamske konferencije, rekao je Sejdiu. Međutim, rekao je da je Turska morala uključiti Kosovo i u službene regionalne sastanke, posebice kada su u pitanju sastanci koje Turska održava s Hrvatskom, Srbijom i BiH.
"Mislim da Turska mora proširiti mrežu u tom smjeru... kako bi Kosovo bilo dijelom [regionalnog] partnerstva i da se ne misli da se [ono] izbjegava."
"Da bi se pomoglo u takvoj situaciji, treba postojati volja obiju strana [Kosova i Srbije], u suprotnom Turska riskira da zauzme jednostrano stajalište", izjavio je za SETimes İlter Turan, profesor međunarodnih odnosa na Istanbulskom sveučilištu Bilgi. Turan, međutim, kaže kako bi Turska mogla pokazati zanimanje za rješavanje kosovskog pitanja, kao što je učinila sa BIH.
Bağcı, s druge strane, tvrdi kako bi ovo mogla biti prigoda za Tursku da igra posredničku ulogu, ako to žele i Kosovo i Srbija. Ukazujući da će Srbija do srpnja morati poduzeti nekoliko koraka glede kosovskog pitanja, zbog obveza vezanih za njezin status kandidata za članstvo u EU, Bağcı je rekao da bi zahtjev za posredovanje mogao doći i od EU.
Politički odnosi Turske sa Srbijom su na svojem vrhuncu u posljednjih nekoliko godina, što je još jedan važan element u kontekstu proaktivnije uloge Turske na Balkanu. Najviši dužnosnici dolaze jedni drugima u službene posjete, nakon uspona i padova poslije turskog priznanja jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova.
"Prioritet Beograda i Prištine [trebala bi biti] gospodarska suradnja i [viši životni] standard ljudi. Politički pritisak okončat će se vremenom", rekao je Nebojša Ranđelović, član srpskog parlamenta i potpredsjednik Liberalno-demokratske partije -- političke stranke u Srbiji koja podupire priznanje Kosova kao neovisne države -- u izjavi za SETimes.
Za razliku od izravne umiješanosti Turske u pitanja BiH i Kosova, ta zemlja igra neizravnu ulogu oko albanskog pitanja u Makedoniji, kaže Abdula Saliu, potpredsjednik skopskog Balkanskog mirovnog kluba.
Turska nije službeno angažirana na tom pitanju zbog vrlo dobrih odnosa koje ima s Makedonijom, kaže Saliu za SETimes, dodajući kako su turske nevladine udruge, kao i turska Agencija za međunarodnu suradnju i razvoj, odigrali važnu ulogu, podupirući albansku manjinu donacijama za obrazovanje i obnovu važnih kulturnih spomenika.
Turska je apsolutno odigrala pozitivnu ulogu za stabilnost na Balkanu nakon raspada bivše Jugoslavije i trenutačno ima odlične odnose sa svim balkanskim zemljama, smatra Vujica Lazović, potpredsjednik vlade Crne Gore.
"Vrlo je važno imati zemlju zajedničkog prijatelja..., posebice u slučaju kada ne postoji dobra suradnja između samih zemalja u regiji", rekao je Lazović za SETimes. Izrazio je nadu da će sve više turskih tvrtki ulagati u regiju. "Znate, dobro gospodarstvo je temelj za sve, rješenje svakog problema", rekao je Lazović.
(Šira verzija ovog teksta objavljena je na turkey.setimes.com)
E-mail prijatelju
Tiskana verzija 
Reportaža
Stalni napori političkih stranaka i nevladinih organizacija pomažu mirnoj transformaciji.
Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.
Nadamo se kako ćete koristiti ovaj forum za kontakt s ostalim čitateljima diljem jugoistočne Europe. Kako bi vam takvo iskustvo bilo zanimljivo, zamolit ćemo vas da pratite pravila izložena u naputcima vezanim za komentare. Šaljući komentare vi pristajete na ova pravila. Iako SETimes.com potiče raspravu o svim temama, uključujući i one osjetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stajališta osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora odobravati ili se slagati s idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu raspravu, ali ne ohrabruje korištenje materijala copy-paste metodom, linkova bez popratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocijene kao pogrdni, uvrjedljivi ili sadrže psovke možda neće biti objavljeni.
Naputci za komentare na SETimes-u