Gorancima na Kosovu i u Albaniji nudi se bugarsko državljanstvo
16/04/2012
Bugarska nudi državljanstvo i materijalne povlastice članovima zajednice Goranaca, što su neki ocijenili kao vraćanje na politiku iz 19. stoljeća.
Linda Karadaku za Southeast European Times iz Prištine -- 16/04/12
 Bugarska nudi državljanstvo zajednici Goranaca. [Reuters] |
Bugarska intenzivira napore da osigura državljanstvo, stipendije i druge povlastice osiromašenoj zajednici Goranaca na Kosovu i u Albaniji, ali kritičari kažu kako ta zemlja zlorabi svoj položaj članice EU za promicanje stare politike asimilacije drugih nacionalnosti.
Goranci, od kojih su većina muslimani te se deklariraju kao Makedonci, žive u 18 sela u regiji Gora kao i susjednim regijama Župa i Prespa u graničnom području Albanije, Makedonije i Kosova.
"Oni [bugarski predstavnici] obično dolaze ovdje svakih nekoliko mjeseci. Očekuje se da će sljedeći put doći u Goru početkom svibnja", izjavio je Avnija Rahte, predsjednik Makedonsko-goranske udruge.
Rahte je objasnio da Bugari, u pratnji odvjetnika, pokušavaju uvjeriti Gorance o prednostima bugarskog državljanstva, uključujući potencijalno zaposlenje u zemljama članicama EU kao i besplatno školovanje u Sofiji i Plovdivu.
Sve što Goranci trebaju učiniti je potpisati dokumente kojima potvrđuju da imaju bugarsko porijeklo i da su Bugari, rekao je.
Bugarski ustav omogućava pojedincima dobivanje bugarskog državljanstva kroz "ubrzani postupak", kako to određuje zakon o državljanstvu.
Agencija za Bugare u inozemstvu, koja organizira posjete, objavila je 2010. godine strateški dokument na svojoj internetskoj stranici u kojem objašnjava kako ta politika ima za cilj ujediniti sve Bugare u regiji i povećati stopu nataliteta koja je u padu.
Više od 16.000 Makedonaca dobilo je bugarsko državljanstvo prošle godine, zajedno s gotovo 2.000 Ukrajinaca i 1.000 Srba, ali samo šest građana Kosova, pokazuju podaci Agencije.
"Gotovo 1.500 stanovnika Gore, Župe i Prespe dobilo je bugarsko državljanstvo", izjavio je za SETimes Gezim Kurti, predsjednik udruge Bugara u Albaniji.
Bugarska znanstvenica Antoinette Primatarova sugerirala je u jednom tekstu objavljenom ranije ove godine kako je premijer Boyko Borissov nestrpljiv da udahne novi život Bismarckovoj rečenici da su Bugari "Prusi Balkana".
"[Ta rečenica ne] implicira da Borissov želi posebnu ulogu za Bugare na Balkanu", rekla je Primatarova za SETimes, nego je to šala koja se odnosi na poziciju Bugarske unutar EU.
Međutim, ne slažu se svi s time. Bugarska koristi prednosti članstva u EU kako bi nastavila svoju asimilacijsku politiku iz 19. stoljeća prema Makedoncima i drugima, smatra Todor Petrov, predsjednik Svjetskog makedonskog kongresa.
Petrov je objasnio da su Goranci tradicionalno bili meta, da budu pretvoreni u Srbe, Bugare i Grke, ako su kršćani, ili u Albance, Turke ili Bošnjake, ako su muslimani.
"Ovog puta Bugarska koristi 'politiku putovnica' uz već provjerene materijalne pogodnosti usmjerenih prema jednoj od najsiromašnijih zajednica Balkana", rekao je Petrov za SETimes.
Kosovski stručnjaci rekli su da bugarska zajednica nije postojala sve donedavno, kada je nekoliko Goranaca počelo uzimati bugarsko državljanstvo.
"Ne postoji bugarska manjina na Kosovu", izjavio je za SETimes Adrian Zeqiri, ravnatelj ECMI Kosovo, glavne kosovske nevladine udruge koja se bavi pitanjem manjina.
Niti kosovski ustav, niti zakon o zajednicama, niti Albanija, ne priznaju bugarsku manjinu.
Pa ipak, bugarska politika obnovila je raspravu o porijeklu i identitetu Goranaca.
"[Oni imaju] krizu identiteta zbog povijesnih i političkih okolnosti", izjavio je za SETimes Fitim Spahiu iz Centra za istraživanje i društvene studije u Dragashu, u kosovskoj regiji Gora.
Neki Goranci oštro se protive takvoj karakterizaciji.
"Gora je naseljena isključivo Makedoncima koji uglavnom žive u graničnom području između Kosova i Makedonije. U Gori i Župi nalazi se 30.000 Makedonaca", izjavio je za SETimes Ismail Bojda, jedan od čelnika Demokratske stranke Makedonaca, sa sjedištem u Gori.
Predstavnici Goranaca uputili su u studenom prošle godine službeni zahtjev kosovskoj vladi da budu navedeni u ustavu kao makedonska manjina; rekli su da očekuju pozitivan odgovor.
Makedonija je prošle godine dala državljanstvo za 15.000 pripadnika zajednice Goranaca na Kosovu, kao i za još 6.000 drugih Goranaca koji sada žive u Makedoniji.
Osim toga, dva Makedonca iz Gore postat će članovi savjetodavnog vijeća za manjine, koje se trenutačno osniva u Prištini. U radu vijeća sudjelovat će i predstavnici Crnogoraca, Roma, Egipćana, Vlaha i Hrvata.
Dopisnica SETimesa Svetla Dimitrova iz Sofije pridonijela je ovom izvješću.
E-mail prijatelju
Tiskana verzija 
Reportaža
Mogućnost ekonomskog napredovanja i obrazovanje nužni su za zaustavljanje širenja ekstremizma među mladima.
Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.
Nadamo se kako ćete koristiti ovaj forum za kontakt s ostalim čitateljima diljem jugoistočne Europe. Kako bi vam takvo iskustvo bilo zanimljivo, zamolit ćemo vas da pratite pravila izložena u naputcima vezanim za komentare. Šaljući komentare vi pristajete na ova pravila. Iako SETimes.com potiče raspravu o svim temama, uključujući i one osjetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stajališta osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora odobravati ili se slagati s idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu raspravu, ali ne ohrabruje korištenje materijala copy-paste metodom, linkova bez popratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocijene kao pogrdni, uvrjedljivi ili sadrže psovke možda neće biti objavljeni.
Naputci za komentare na SETimes-u