FBiH razmišlja o povećanju PDV-a, analitičari se ne slažu

10/04/2012

Financijska kriza, pogoršana lošim upravljanjem proračunom i ogromnim troškovima za preveliku upravu, od 2009. godine donosi BiH godišnji proračunski manjak od 500 milijuna eura.

Anes Alić za Southeast European Times iz Sarajeva -- 10/04/12

BiH bi mogla povećati PDV sa 17 na 25 posto, premda je sarajevska tvrtka KLAS predložila da se to povećanje ne odnosi na osnovne životne namirnice. [Anes Alić/SETimes]

Reagirajući na aktualnu gospodarsku krizu, Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) razmišlja o povećanju poreza na dodanu vrijednost (PDV) sa 17 posto na 25 posto -- što je potez za koji analitičari i poduzetnici kažu da je nepotreban i da će se negativno odraziti na tržište.

Dok vlasti u FBiH najavljuju moguće povećanje PDV-a, Republika Srpska (RS) to ne komentira, premda je i njezin proračun također u kritičnom stanju.

Prema Damiru Miljeviću, banjalučkom ekonomistu, ogromna uprava BiH i troškovi financiranja državne vlade i dviju odvojenih entitetskih vlada vode zemlju u bankrot.

"Naša zemlja ima 180 ministara. Mnogo razvijenije zemlje poput Njemačke ne bi mogle financijski podnositi takve troškove uprave", rekao je Miljević za SETimes. "S proračunskim manjkom na svim razinama, vlasti bi se radije dodatno zakopale novim kreditima, nego da provedu reforme kojim bi se pokrio manjak."

BiH troši oko 13 posto svojeg BDP-a -- otprilike 1,6 milijardi eura godišnje -- kako bi financirala svoju upravu. Prema Miljevićevim riječima, kada bi vlasti smanjile troškove za 10 posto, kao što su obećale MMF-u 2009. godine, vlada bi uštedjela 420 milijuna eura godišnje.

Dužnosnici BiH trenutačno pregovaraju sa MMF-om o preispitivanju postojećeg stand-by aranžmana. Ako pregovori ne budu uspješni, povećani PDV predstavljat će jedinu alternativu za punjenje proračunskih rupa.

PDV je porez na dobit od proizvoda -- na razliku između troškova proizvodnje robe i cijene po kojoj se prodaje. Naplaćuje se svaki put kada tvrtka u lancu proizvodnje kupi ili proizvede proizvod i preproda ga.

MMF je 2009. godine pristao toj zemlji dati kredit u iznosu od 1,2 milijarde eura. Prema tom sporazumu, BiH će vratiti 400 milijuna eura do 2014. godine -- a taj rok vlasti sada žele produljiti.

Ako MMF pristane reprogramirati dug, postavit će dodatne uvjete BiH da smanji javnu potrošnju i upravu.

Povećanje PDV-a smatra se najlakšim izlazom, iako ne i najboljim, kaže Miljević. Tvrdi kako bi takva mjera usporila gospodarski rast i ugrozila životni standard.

"S obzirom da gotovo 50 posto građana BIH živi na pragu siromaštva, povećanje PDV-a gurnulo bi ih ispod te granice. Cijene bi se povećale, dok bi se osobna potrošnja smanjila. U ovom trenutku, smanjenje osobne potrošnje može dovesti do ozbiljne gospodarske krize", rekao je.

Nakon tri godine političkih pregovora i pod pritiskom međunarodnih organizacija, BiH je 2005. godine uvela sustav PDV-a i to kao jedna od posljednjih zemalja u Europi koje su to učinile. Porezni prihodi ojačali su entitetske i državni proračun, a u prve tri godine BiH je prikupila milijardu eura više nego što se očekivalo.

Međutim, umjesto da te prihode iskoriste za kapitalna ulaganja, vlasti su povećale javnu upravu i kupovale socijalni mir, kaže Miljević.

"Plaće i povlastice za upravu povećane su 300 posto u tom razdoblju, a da bi se zadovoljili građani, povećana je i socijalna pomoć za ratne veterane. Sada kada novca nema, vlasti se suočavaju s [mogućim] socijalnim nemirima."

Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, izjavio je za SETimes da njegova organizacija neće podržati povećanje PDV-a, jer bi to značilo nova otpuštanja.

"Naš sindikat i vlada potpisali su sporazum o smanjenju PDV-a kako bi se poboljšali životni uvjeti radnika, od kojih mnogi žive u siromaštvu. Sada žele prekršiti taj sporazum, zbog svoje nerazumne potrošnje", rekao je Bajramović.

Kako bi se spriječilo ukupno povećanje cijena, neki utjecajni poduzetnici predložili su diferencijalne stope PDV-a.

Irmela Cero, glasnogovornica sarajevske tvrtke KLAS, glavnog proizvođača proizvoda od žitarica u tom gradu, izjavila je za SETimes kako je KLAS predložio vladi smanjenje PDV-a na osnovne proizvode i povećanje PDV-a na luksuznu robu.

Slični članci

"Ne samo da bi to poboljšalo životni standard, nego bi potaknulo i potrošnju lokalnih proizvoda i lokalno gospodarstvo", rekla je Cero.

Prema lokalnim i međunarodnim stručnjacima, uključujući Miljevića, taj prijedlog nije održiv, jer BiH nema operativni kapacitet za uvođenje diferencijalnih poreznih stopa, čime bi se otvorio prostor za velike prijevare.

Početkom ožujka, hrvatska vlada je povećala PDV u zemlji sa 23 na 25 posto, izazvavši trenutno povećanje cijena. Od tada Hrvati posjećuju BiH kako bi se opskrbili namirnicama, uglavnom hranom i gorivom, jer su cijene tamo niže.

PDV u BiH od 17 posto najniži je u regiji -- što je jedan od argumenata koje vlasti koriste kako bi opravdale povećanje. Pa opet, građani BiH imaju najmanje prihode u regiji, od čega više od 65 posto odlazi na osnovne životne namirnice.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.