Izvješće UN-a pokazuje velike regionalne razlike u sreći

09/04/2012

Cipar je najsretnija zemlja u jugoistočnoj Europi, sudeći po nedavnom istraživanju koje je naručio UN, a u kojem je Bugarska svrstana među deset najnesretnijih zemalja na svijetu.

Svetla Dimitrova za Southeast European Times iz Sofije -- 09/04/12

Grčka, koja je prošle godine mjesecima bila na rubu bankrota, jest 42. najsretnija zemlja na svijetu. [Reuters]

Cipar i Grčka najsretnije su zemlje jugoistočne Europe, navodi se u prvom Izvješću o sreći u svijetu, koji je 2. travnja objavio Institut za Zemlju Sveučilišta Columbia u New Yorku.

Istraživanje, kojim je obuhvaćeno 156 država diljem svijeta, naručeno je za konferenciju UN-a na visokoj razini na temu sreće, koja je održana istog dana u New Yorku.

"BNP je već dugo mjerilo kroz koje se ocjenjuju gospodarstva i političari. Pa ipak, ono ne uzima u obzir socijalnu i gospodarsku cijenu tzv. napretka", rekao je na skupu glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.

Organizator i domaćin konferencije bila je vlada Butana, gdje se ideja o korištenju sreće kao mjerila nacionalnog blagostanja i dobrog upravljanja i rodila 1972. godine. Na kraju je to malo himalajsko kraljevstvo usvojilo Bruto nacionalnu sreću (BNS) umjesto BNP-a.

Prema Jeffreyu Sachsu, ravnatelju Instituta za Zemlju, koji je uredio Izvješće o sreći u svijetu, zajedno s Richardom Layardom s Londonske ekonomske škole i Johnom Helliwellom s kanadskog Sveučilišta Britanske Columbije, rast BNP-a ne može sam po sebi promicati sreću.

Sjedinjene Američke Države, koje su u izvješću 11. u svijetu, "imale su trostruko povećanje BNP-a po glavi stanovnika od 1960. godine, ali se pokazatelj sreće nije pomaknuo", rekao je Sachs na skupu UN-a. "Ostale zemlje su slijedile drugačiju politiku i mnogo više napredovale na području sreće, čak i s puno manjom razinom prihoda po glavi stanovnika."

Na temelju raznih nacionalnih i međunarodnih istraživanja od 2005. do sredine 2011. godine, Cipar je ponovno zauzeo najviše mjesto u jugoistočnoj Europi i 35. na svijetu. Krizom pogođena Grčka, koja je prošle godine mjesecima bila na rubu bankrota, jest 42. najsretnija zemlja, znatno ispred ostalih 11 zemalja iz regije.

"Možda su [autori] koristili podatke iz 2008. i 2009. godine, najkasnije, tako da su možda i zastarjeli, odnosno vjerojatno iz razdoblja prije krize", izjavila je za SETimes dr. Maria Simosi, predavačica organizacijske teorije i dizajna proizvoda i sustava na Egejskom sveučilištu.

"Međutim, Grci će možda i dalje imati visoku ocjenu, ako [parametar] društvene kohezije ostane visok, u usporedbi s ostalim sličnim zemljama koje prolaze kroz gospodarsku krizu."

Nezaposlenost, koja izaziva nesreću jednako kao i smrt ili razdvajanje, kako se navodi u izvješću UN-a, u porastu je u Grčkoj od početka krize, a trenutačno iznosi 21 posto.

Zamoljen da prokomentira dobar položaj zemlje na globalnoj ljestvici, Helliwell je rekao da je popis "temeljen na prosječnim ocjenama od 2007. do rane 2011. godine, i da najvjerojatnije ne odražava aktualne događaje".

"Nadamo se da će se u sljedećem izvješću početi pokazivati i uzimati u obzir promjene do kojih je došlo s vremenom", rekao je za SETimes.

Od ostalih 11 regionalnih zemalja, Hrvatska je na 56. mjestu, ispred Kosova (68), Moldavije (75) i Turske (78). Rumunjska je 80. u svijetu, a Crna Gora (86), Albanija (88) i Bosna i Hercegovina (99) jedine su preostale zemlje iz regije koje su među prvih 100.

Srbija i Makedonija su na 118. i 127. mjestu, dok je Bugarska (147) 10. najnesretnija zemlja na svijetu, ispred osam afričkih zemalja i Haitija, koji je 2010. godine pogođen razornim potresom.

Docentica Zaharina Savova, klinička psihologinja i psihoterapeutica iz Sofije, kaže da nije iznenađena niskim mjestom Bugarske. Ljudi se osjećaju sretno kada mogu ostvariti svoje ciljeve, bili oni materijalni, duhovni ili socijalni, rekla je, ukazujući da ljudi, što god činili u životu, trebaju to raditi u skladu sa svojom unutarnjom prirodom.

Slični članci

"Bugari su skloni tome da se uvijek žale i primjećuju samo negativne strane stvari, a rijetko hvalimo ili ohrabrujemo jedni druge", rekla je Savova za SETimes. "Zato, kada netko živi u sredini u kojoj dominiraju odbacivanje i nezadovoljstvo, na osobu utječe negativna energija u zraku i teško se osjećati sretnim. Bojimo se veseliti kada smo sretni, pa ne možemo u potpunosti uživati u tom osjećaju."

U studiji su Danska, Finska, Norveška i Nizozemska rangirane kao najsretnije zemlje na svijetu, s ocjenama života koje iznose u prosjeku 7,6, na ljestvici od 0 do 10. Togo je proglašen najnesretnijom između 156 zemalja uvrštenih u istraživanje, iza Benina, Srednjoafričke Republike i Sijera Leonea. Prosječna ocjena tih četiriju subsaharskih zemalja iznosi 3,4.

"Sretnije zemlje obično su bogatije zemlje", navodi se u izvješću i ukazuje kako su prihodi u vodeće četiri zemlje 40 puta veći od prihoda u posljednje četiri zemlje. Međutim, za sreću su važniji čimbenici kao što su prijatelji na koje se može računati, osjećaj slobode pri donošenju životnih odluka, očekivano trajanje zdravog života i nepostojanje korupcije, dodaje se u izvješću.

H.K. Tzanis iz Atene pridonio je ovom izvješću.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.