Srbija se suočava s prenatrpanim zatvorima

08/02/2012

Broj zatvorenika premašuje smještajni kapacitet zatvora za gotovo 50 posto, ali u tijeku su novi napori za rasterećenje kaznenog sustava Srbije.

Ivana Jovanović za Southeast European Times iz Beograda -- 08/02/12

Novi zatvor u Padinskoj Skeli građen je tako da bude u skladu s kaznenim standardima EU. [Ljubaznošću Uprave za izvršenje kaznenih sankcija]

Novi srpski zatvor u Padinskoj Skeli -- koji nosi nadimak Srpski Alcatraz -- pruža prijeko potrebno olakšanje preopterećenom kaznenom sustavu zemlje.

"To je najsigurniji i najmoderniji objekt u regiji, rađen na temelju europskih standarda i prilagođen osobama s posebnim potrebama", kaže za SETimes Zorana Vučićević, savjetnica ravnatelja Uprave za izvršenje kaznenih sankcija.

Prema podacima Uprave za izvršenje kaznenih sankcija, u 29 srpskih zatvora smješteno je više od 11.000 osuđenika.

"Smještajni kapaciteti zatvora, prema standardima EU, trebaju biti 7.500. Povećani broj… jest posljedica pooštrenih napora u borbi protiv teškog i organiziranog kriminala", rekla je Vučićević.

Prvih 16 zatvorenika prebačeno je u Padinsku Skelu ranije ovog mjeseca. Uprava za izvršenje kaznenih sankcija kaže kako planira prebaciti još 450 zatvorenika koji izdržavaju kazne za teška kaznena djela.

Ivan Kuzmanović, odvjetnik iz Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, izjavio je za SETimes kako je prenapučenost zatvora rezultat nedovoljnog korištenja uvjetnog puštanja na slobodu.

"Naš problem jest što se odbija između 95 i 97 posto svih zahtjeva za uvjetno puštanje. Problem se pojavljuje jer zatvorenici znaju da će ostati do kraja, bez obzira ponašaju li se dobro ili loše", rekao je Kuzmanović.

Ako se zatvorenik dobro ponaša, trebala bi mu se pružiti prigoda da nauči neki zanat ili radi, rekao je Kuzmanović. Recidivizam je još jedan uzrok prenapučenosti. Osuđenici često počine novo kazneno djelo, pa čak i izazivaju sukobe sa zatvorskim osobljem, kako bi produžili kazne, tvrdi Kuzmanović.

U zatvorskim sobama smještena su po dva zatvorenika. [Ivana Jovanović/SETimes]

"U zatvoru imaju krov nad glavom, tri obroka, stražare koji skrbe o njima. Nemaju drugog izbora i ne znaju kako se ponašati na slobodi", rekao je.

Rast recidivizma opterećuje cjelokupan kazneni sustav, kažu vlasti. "Postoji vrlo velik broj ovisnika o drogama i mnogo veći broj onih koji su počinili nasilna kaznena djela. S druge strane, imamo manje [stražara] svake godine, a spriječeni smo zapošljavati novo osoblje zbog financijske situacije", rekla je Vučićević.

Stručnjaci, međutim, smatraju da alternativne sankcije -- kućni pritvor, uključujući nošenje elektronskih narukvica, kao i društveno koristan rad -- predstavljaju rješenje za prenapučenost. Vlada je započela provoditi takve mjere 2011. godine.

"Zakon omogućava kućni pritvor onima koji su osuđeni na do godinu dana za bilo koje kazneno djelo. Društveno koristan rad moguć je za one kojima se izrekne kazna u trajanju manje od tri godine", rekla je Vučićević.

Kaznu u kućnom pritvoru trenutačno izdržava 150 osoba, koje nose elektronske narukvice, tri osobe su u kućnom pritvoru, a 30 obavlja društveno koristan rad, navodi Uprava za izvršenje kaznenih sankcija.

Suradnik Kriminološkog instituta Dobrivoje Radovanović izjavio je za SETimes kako vlada mora izdvojiti proračunska sredstva za unaprjeđenje ljudskih resursa u kaznenom sustavu, ako ima ozbiljne namjere glede kažnjavanja kriminala.

Dodatni problem odnosi se na miješanje lakših s okorjelim kriminalcima. "Ako dođe do miješanja, dolazi do nasilnog kriminala nad ovim prvima", kaže Radovanović.

Kako bi se izbjeglo miješanje, grade se otvoreni zatvori u kojima edukatori rade sa zatvorenicima, rekao je. "Ali, [među tim zatvorenicima] ne može biti [onih koji su već jednom počinili kazneno djelo], kojima su izrečene duge zatvorske kazne ili koji su osuđeni za [nasilna] kaznena djela", dodao je Radovanović.

Vlasti kažu kako također planiraju izgradnju novih zatvora u Kragujevcu, Pančevu i Medveđi.