Dan drveća u Makedoniji potiče ekološku svijest i regionalnu suradnju

25/11/2011

Nova inicijativa, usredotočena na pošumljavanje i zaštitu šuma, kao i na povezivanje naroda, brzo prerasta u balkanski projekt suradnje.

Miško Taleski iz Skopja za Southeast European Times - 25/11/11

photo

Makedonci su Dan drveća obilježili sadnjom gotovo šest milijuna stabala. [Miško Taleski/SETimes]

Građani su u srijedu, 23. studenog, zasadili gotovo šest milijuna stabala na više od 400 lokacija diljem Makedonije, u okviru manifesticacije Dan drveća - Zasadite svoju budućnost. Procjenjuje se da je u akciji sudjelovalo 250.000 ljudi.

Boris Trajanov, svjetski poznati operni pjevač koji je pokrenuo Dan drveća, izjavio je za SETimes kako je taj događaj toliko dobio na popularnosti da bi se u idućim godinama mogao pretvoriti u sveeuropski te, nada se, i u globalni ekološki praznik.

"Ovaj projekt jača osviještenost građana kako bi ih potaknuo da dugoročno štite i unapređuju prirodni okoliš sadnjom i brigom oko drveća. Također je Makedoniji omogućio da poduzme zasad simbolične korake s ciljem približavanja balkanskih i drugih naroda", rekao je Trajanov.

Objasnio je da je na tu ideju došao nakon što je 2006. i 2007. godine svjedočio katastrofalnim požarima u Makedoniji i regiji. Dirnut apokaliptičnim prizorima, spontano je medijima rekao kako bi trebao biti proglašen dan žalosti za uništene šume, te je pozvao na masovno pošumljavanje "ogoljelih" brda i dolina.

Ta je izjava pogodila u žicu te probudila mnoge koji su ga zatim pokušali kontaktirati. Ubrzo je Trajanov osnovao građansku inicijativu, udrugu, sa sve širom mrežom pristaša. "Međutim, umjesto dana žalosti, uspostavili smo dan radosti za nove i buduće šume", rekao je.

Demokratska obnova Makedonije (DOM), zelena stranka u vladajućoj koaliciji, podržava tu i slične inicijative koje pridonose stvaranju sigurnije budućnosti za prirodni okoliš i ljude.

"Znamo li da deset godina staro stablo dnevno proizvodi kisik dovoljan za jednu osobu, svjesni smo činjenice da je sadnja novih stabala i više nego nužna", izjavila je za SETimes predsjednica DOM-a Ljiljana Popovska.

Popovska je rekla kako DOM želi da se ta inicijativa proširi i na gradove u kojima je veća koncentracija onečišćenja i stanovnika.

Prošle su godine na Konferenciji o klimatskim promjenama u Kopenhagenu balkanske zemlje prihvatile prijedlog Makedonije da se Dan drveća pretvori u regionalni projekt.

"Dobili smo pristanak šest balkanskih zemalja da se Dan drveća organizira kao zajednički 'Balkanski dan drveća'. To će stvoriti drugačiji, pozitivniji imidž Balkana. Umjesto da se povezuje sa sukobima, regija će postati poznata kao predvodnik u sadnji drveća, branitelj ekosustava", rekao je Trajanov.

Prije odluke iz Kopenhagena, 30. ožujka, organizirano je pošumljavanje 14 makedonskih pograničnih regija, uključujući i općine Peshkopeja u Albaniji, Polikastro i Aksiopoli u Grčkoj te Strumjani i Kustendil u Bugarskoj.

Pošumljavanje u Makedoniji provodi javno poduzeće Makedonske šume, koje je u svoj akcijski plan uključilo i Dan drveća. Ove godine to poduzeće Danom drveća obilježava odluku UN-a da 2011. proglasi Međunarodnom godinom šuma.

"Od već zasađenih 38 milijuna stabala, primilo ih se više od 65% - u šumarstvu je to izvrstan postotak. Europska mjerila i prosjek od 35 posto smatraju uspjehom. Iako je u prvoj godini sadnja imala nešto niži postotak uspješnosti, u međuvremenu smo uveli sveobuhvatan pristup sadnji te ostvarili veću kvalitetu", izjavio je za SETimes Žarko Karadžoski, direktor Makedonskih šuma.

Karadžoski je objasnio kako makedonske vlasti planiraju izvoziti mladice spremne za sadnju u zemlje regije, jer mnoge od njih nemaju dovoljno sjemena i drugog potrebnog materijala za sadnju.

"Makedonske šume posjeduju dovoljno šumskog materijala te su spremne pomoći drugim zemljama, prije svega Kosovu i Bugarskoj, kako bi proširile ovaj projekt. Ipak, države se ovim pitanjem prvo moraju pozabaviti u pravnom smislu, u skladu s uspostavljenim praksama uzajamne suradnje", rekao je Karadžoski.

Slični članci

Loading

Vlasti procjenjuju kako su građani, uključujući i posljednji Dan Drveća, zasadili 44 milijuna stabala.

Makedonija svoje šume smatra nacionalnim blagom i nasljeđem koje štiti ustav. Ta je zemlja potpisala i ratificirala brojne međunarodne sporazume i konvencije koje se odnose na šumarstvo.

Iako je ideju Dana drveća osmislio i u djelo proveo civilni sektor, taj projekt uživa stalnu potporu makedonske vlade, uključujući i sva ministarstva, Agenciju za lokalnu samoupravu, općine i javno poduzeće Makedonske šume.

Ove su godine u Danu drveća sudjelovali i veleposlanici akreditirani u Makedoniji.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.
Loading
Glasovanje
 
 
  • E-mail prijatelju
  • iconTiskana verzija
  • Share/Save/Bookmark

Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.

Nadamo se kako ćete koristiti ovaj forum za kontakt s ostalim čitateljima diljem jugoistočne Europe. Kako bi vam takvo iskustvo bilo zanimljivo, zamolit ćemo vas da pratite pravila izložena u naputcima vezanim za komentare. Šaljući komentare vi pristajete na ova pravila. Iako SETimes.com potiče raspravu o svim temama, uključujući i one osjetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stajališta osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora odobravati ili se slagati s idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu raspravu, ali ne ohrabruje korištenje materijala copy-paste metodom, linkova bez popratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocijene kao pogrdni, uvrjedljivi ili sadrže psovke možda neće biti objavljeni.

Naputci za komentare na SETimes-u

Reportaža

Izvještaj o ljudskim pravima ističe diskriminaciju i zločine iz mržnje u regijiIzvještaj o ljudskim pravima ističe diskriminaciju i zločine iz mržnje u regiji

Nedavno izvješće Amnesty Internationala navodi kako se u regiji nastavlja kršenje ljudskih prava.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Premda Vijeće Europe tvrdi da postoji dovoljno dokaza kako Zlatna zora podupire nasilje da bi ta stranka bila zabranjena, Atena je to odbila. Treba li Zlatna zora biti zabranjena?

Da.
Ne.
Ne znam.



Vidi rezultate Dodajte komentar