Europski sud pritisnuo Rumunjsku glede povrata imovine

20/10/2010

Ako Rumunjska uskoro ne izmijeni i ne provede svoje zakone o imovini oduzetoj tijekom komunizma, moglo bi doći do posljedica.

Paul Ciocoiu za Southeast European Times iz Bukurešta – 20/10/10

Zaplijenjena kuća u Bukureštu. [Victor Barbu/SETimes]

Europski sud za ljudska prava dao je Rumunjskoj ultimatum prošlog tjedna da izmijeni svoj zakon o povratu ili naknadi imovine oduzete u doba komunizma u roku od 18 mjeseci, nakon presude koju je donio u sklopu prve pilot odluke o tom pitanju u dvama odvojenim postupcima.

Pilot odluka donesena je nakon više slučajeva zadiranja u temeljna prava i automatski vodi obustavi svih sličnih procesa pred sudom dok se taj problem ne riješi.

Sud potom provjerava mjere koje država usvoji i, ako budu odobrene, ponovno prosljeđuje obustavljene predmete državnim sudovima.

"Analizirat ćemo ovu odluku s Ministarstvom pravosuđa i potom dostaviti sve mjere koje ćemo poduzeti u ovom slučaju", kazao je premijer Emil Boc.

Boc je također zatražio ustroj međuministarske radne skupine koja bi predložila održiva rješenja za pitanje povrata.

Nepostojanje koherentnog mehanizma povrata -- ili naknade -- problem je već 20 godina, što je odraz prekomjerne birokracije, zbunjujućih zakona i sporih sudskih procesa.

Zasad su svi postojeći postupci pred sudom u Strasbourgu obustavljeni dok Rumunjska ne izmijeni postojeće zakone i ne uspostavi djelotvoran sustav naknade.

Sud je također zaključio kako Rumunjska mora platiti 180.000 eura naknade u dvama okončanim procesima -- Maria Atanasiu i Ileanu Poenaru protiv Rumunjske i Florica Solon protiv Rumunjske.

Presuda Europskog suda, kakva do sada nije zabilježena, ima velik značaj jer, iako je ranije sud zatražio od Rumunjske da riješi pitanje nacionalizacije, ovoga puta bi nepridržavanje odluke moglo dovesti do isključenja Rumunjske iz Vijeća Europe.

Državna Agencija za povrat imovine zaprimila je do svibnja preko 63.000 zahtjeva za povrat imovine, ali do sada ih je riješeno samo oko 4.000.

Stručnjaci ocjenjuju da će vlada morati osigurati oko 21 milijardu eura za isplatu naknada vlasnicima oduzete imovine. Izvješće suda za 2009. godinu pokazuje da je skoro 9 posto slučajeva vezano za Rumunjsku, od kojih se većina odnosi na pitanje imovine koja nije vraćena.

Analitičari kažu da prošlotjedna odluka pokazuje kako je sud u Strasbourgu izgubio strpljenje.

Slični članci

"Odluku ne bi trebalo promatrati kao iznenađenje... Ono što iznenađujuće jest da takva odluka nije donesena ranije, s obzirom da govorimo o čak 1.500 sličnih otvorenih predmeta", kazao je Victor Lupu, zamjenik glavnog i ogovornog urednika dnevnika na engleskom jeziku Nine O'Clock, za SETimes.

"Više od jednog desetljeća, tijekom devedesetih godina, čelnici zemlje izbjegavali su to pitanje, odgađajući jasnu odluku, produljenjem ugovora sa stanarima na tri, a potom na pet godina, dok su vlasnici jednostavno morali čekati. Stalno je ponavljana ista procedura", dodao je.

Komentatori se slažu da su s retrocesijom imovine povezani različiti interesi koji mogu ugroziti samu bit pravnog okvira. Do sada je vlada općenito donosila odluke u korist podnositelja zahtjeva.

"Na njihovu žalost, ništa se nije događalo nakon toga, jer im nije vraćena njihova imovina. Vrlo je vjerojatno da bi, nakon 18 mjeseci, Rumunjska mogla biti u istoj situaciji, a sud će možda jednostavno morati riješiti 1.500 predmeta", kazao je Lupu.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.