Makedonija se usmjerava na zemni plin kao energetski prioritet

15/03/2010

Dok nafta i struja ostaju oslonac energetske opskrbe Makedonije, na zemni plin gleda se kao na resurs budućnosti. Zagovornici toga već više od 20 godina lobiraju za čistiju alternativu nafti.

Zoran Nikolovski za Southeast European Times iz Skoplja -- 15/03/10

Cijena opskrbe cijele Makedonije zemnim plinom procijenjena je na 270 milijuna eura. [Getty Images]

U gospodarstvu koje se oslanja na energiju iz uvoza, vladine projekcije kako će Makedonija potrošiti blizu 14 posto više na energiju ove godine u odnosu na 2009. godinu čine se prihvatljivo umjerene. Zemlja ostaje uvjerena kako može proizvesti više od 60 posto potrebne energije i gleda na zemni plin kao temelj svoje potrebe.

Dok je vlada izdvojila 383 milijuna eura za pokrivanje energetskih potreba Makedonije -- od kojih će veći dio biti potrošen na uvoz sirove nafte i struje -- oko jedna šestina energetskog proračuna bit će iskorštena za kupovinu zemnog plina.

Plin se više promatra kao jeftin i ekološki čist energetski izvor, unatoč očekivanju kako će doći do povećanja uporabe sirove nafte za 5 posto u usporedbi sa 2009. godinom. Osim Makpetrola i GAME -- glavnih makedonskih uvoznika i distributera plina -- mnogi analitičari vjeruju kako je plin izvor budućnosti za Makedoniju.

Zanimanje za plin nije novo; dužnosnici i energetski stručnjaci razgovaraju o masovnijem korištenju plina već preko 20 godina. Međutim, njegovo korištenje danas je samo šestina od ukupne potrošnje energije u zemlji svake godine.

Ministar gospodarstva Fatmir Besimi izjavio je kako je izgradnja potrebne plinske infrastrukture prioriet. Regionalni projekti plinovoda Nabucco -- kojeg podupiru Sjedinjene Američke Države -- i ruski Južni smjer dio su budućeg korištenja.

"Kroz ove projekte, Makedonija ima mogućnost uključiti se u svih pet ili šest prolaznih točaka cjevovoda", kazao je Besimi. "Makedonija može ostvariti dobru poziciju zato što je locirana u središnjem dijelu Balkana, i to je dobra mogućnosti da igra važnu ulogu u tom segmentu". Bivši specijalist Makpetrola -- koji nije želio da mu se spominje ime -- izjavio je za SETimes kako je "zemni plin najekonomičniji energetski izvor te je šteta što Makedonija nije osigurala sredstva prije deset godina za plinofikaciju svojeg cijelog teritorija".

Vlada kaže kako će plinofikacija diljem Makedonije započeti ove godine. Ministar financija Zoran Stavrevski, koji je posjetio Rusiju u prosincu, izjavio je kako su projekti plinofikacije, dogovoreni između dviju država, smanjili dug Rusije Makedoniji u iznosu od 44 milijuna eura.

"Studija je skoro završena. Imamo usklađen tekst sporazuma s ruskim ministarstvom financija", kazao je Stavrevski.

Cijena plinofikacije Makedonije procijenjena je na 270 milijuna eura. Do sada je plinska mreža završena od bugarske granice kod Deve Bair do Skoplja. Nekoliko velikih tvrtki u glavom gradu, kao što su divovska željezera Železarnica i tvornica cementa Cementarnica, koriste plin intenzivnije, ali Skoplje nema gradsku mrežu za manje korisnike.

Ministarstvo prometa i veza priopćilo je kako glavni smjerovi cjevovoda uključuju plinovode Klečovče-Bitolj, koji će stajati 73 milijuna eura; Skoplje-Gostivar, 29 milijuna eura; i Štip-Gevgelija, koji će stajati 49 milijuna eura.

Dužnosnici ministarstva prometa vjeruju kako mreža može biti povezana učinkovitije preko ruskog plinovoda koji ide ka Grčkoj, ili preko onog koji sada povezuje Grčku i Italiju.

Novac od plaćenog duga Rusije bit će iskorišten za izgradnju sekundarne mreže, za potrošače od Skoplja ka Tetovu na zapadu.