Bivši dužnosnik BiH Ganić ostaje u pritvoru u Britaniji

10/03/2010

Bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić čeka raspravu o puštanju na slobodu uz jamstvo, nakon uhićenja u londonskoj zračnoj luci Heathrow 1. ožujka.

Jusuf Ramadanović za Southeast European Times iz Sarajeva -- 10/03/10

Bosanski ratni veterani okupili su se ispred britanskog veleposlanstva u Sarajevu 5. ožujka prosvjedujući zbog uhićenja člana bosanskog predsjedništva iz doba rata Ejupa Ganića. [Getty Images]

Ejup Ganić, visoki dužnosnik Stranke demokratske akcije, stranke bosanskih Muslimana u Bosni i Hercegovini (BiH), ostat će u britanskom pritvoru bar do četvrtka (11. ožujka), kada će u Visokom sudu u Londonu biti održana rasprava o puštanju na slobodu uz jamstvo. Tada će biti odlučeno hoće li biti izručen u Srbiju, koja je izdala nalog za njegovo uhićenje na temelju optužbi za ratne zločine.

Bivši član predsjedništva BiH, 64-godišnji Ganić uhićen je 1. ožujka u londonskoj zračnoj luci Heathrow.

Srbija tvrdi kako je u svibnju 1992. godine Ganić naložio postrojbama pod njegovim zapovjedništvom da otvore vatru na konvoj pripadnika bivše Jugoslavenske narodne armije (JNA) koji su se povlačili iz Sarajeva prema srpskom uporištu Lukavici. U tom napadu poginulo je 40 vojnika JNA.

Iako je veći dio svoje političke karijere proveo u BiH, Ganić je rođen u Novom Pazaru, u regiji Sandžaka u Srbiji. Stoga srbijanske vlasti tvrde kako je uhićen kao državljanin Srbije. Ganićeva obitelj ističe kako on sada ima putovnicu BiH. Obje zemlje traže njegovo izručenje.

Vijesti o njegovu uhićenju izazvale su povišene reakcije u političkim krugovima i među građanima, posebice među Bošnjacima u Federaciji Bosne i Hercegovine, jednom od dvaju entiteta u zemlji.

Korak kojeg je načinila Srbija osuđen je u Sarajevu kao znak loše nakane, koja ne sluti na dobro glede uspostave bilateralnih odnosa.

U intervjuu tjedniku BH Dani, bošnjački član tročlanog predsjedništva zemlje Haris Silajdžić kazao je kako je bio "neugodno iznenađen" uhićenjem.

Nalog za uhićenje Ganića, kazao je Silajdžić, nije prvi agresivni potez Srbije prema njegovoj zemlji. Nedavno je Srbija, dodao je, dva puta odbila kandidate za veleposlanike koje je odredila BiH i prihvatila je veleposlanika tek nakon "vrlo snažnog političkog angažiranja Turske".

Željko Komšić, drugi član Predsjedništva BiH, izjavio je kako taj slučaj podsjeća na onaj vezan za Iliju Jurišića. Jurišić, bivši pripadnik vojske, uhićen je u zračnoj luci Beograd u svibnju 2007. godine na temelju međunarodne tjeralice i od tada je u pritvoru u Srbiji. Tereti se za izgred iz doba rata u svezi s napadom na konvoj JNA u sjevernom gradu Tuzli, u kojem je ubijeno preko 50 vojnika, a 50 ranjeno.

Premijer Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je beogradskom dnevniku Večernje Novosti kako će Ganić "biti držan odgovornim za zločine nad Srbima koje je počinio u ratu u BiH".

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, izjavila je kako se stječe dojam da je uhićenje proračunat korak Srbije kako bi "smanjila svoju odgovornost, kroz tvrdnje kako su rat u Bosni započeli Bošnjaci", uz istodobni pokušaj kriminaliziranja bivših bosanskih ratnih čelnika kao što je Ganić.

Osim službenih reakcija, 3.000 stanovnika Sarajeva -- uključujući velik broj ratnih veterana i studenata -- prosvjedovalo je 5. ožujka ispred britanskog i srbijanskog veleposlanstva u glavnom gradu. Ova skupina prošla je u mimohodu glavnom ulicom u gradu, koja je dobila ime po bivšem komunističkom diktatoru Titu, u znak solidarnosti s Ganićem.