Hrvatska i Rusija potpisale ugovor o Južnom toku

04/03/2010

Bilo je potrebno određeno vrijeme, ali je Hrvatska konačno potpisala ugovor o plinovodu Južni tok, pridružujući se Rusiji i osam ostalih zemalja u Europi i na Balkanu.

Marko Biočina za Southeast European Times iz Zagreba -- 04/03/10

Cjevovod duljine 900 kilometara povezivat će Rusiju s Balkanom, gdje će se potom dijeliti na sjevernu i južnu granu. [SETimes ilustracija Catherine Gurgenidze]

Nakon godinu i pol intenzivnih pregovora, Hrvatska se službeno u utorak (2.ožujka) pridružila projektu cjevovoda Južni tok kojeg podupire Rusija. Ugovor o izgradnji i funkcioniranju cjevovoda za zemni plin potpisan je nakon sastanka hrvatske premijerke Jadranke Kosor i njezina ruskog kolege Vladimira Putina.

Hrvatska je osma zemlja koja se pridružila projektu, nakon Italije, Slovenije, Bugarske, Srbije, Mađarske, Grčke i Turske.

Cjevovod u Hrvatskoj bit će građen i funkcionirat će u partnerstvu ruskog Gazproma i hrvatske državne tvrtke Plinacro. Svaka od tvrtki imat će 50 posto u udjela u zajedničkom poduzeću.

"Ovo je nova stranica bilateralnih odnosa Hrvatske i Rusije. Oni su iskreno temeljeni na ravnopravnom partnerstvu, što se može vidjeti iz odnosa vlasničkog udjela u novoj tvrtki", kazala je Kosor nakon potpisivanja ugovora.

Također u utorak, pojavila su se izvješća kako će Rusije možda smanjiti svoj udjel kako bi se uključila tvrtka Electricite de France SA (EDF).

"Smatramo kako je moguće smanjenje našeg udjela", izjavio je utorak zamjenik izvršnog ravnatelja Gazproma Alexander Medvedev tijekom intervjua u Parizu. Međutim, koliko bi Gazprom mogao smanjiti svoj udjel još uvijek je nejasno.

Cjevovod duljine 900 kilometara -- koji bi trebao biti otvoren 2015. godine -- povezivat će Rusiju i Balkan, gdje će se potom dijeliti na sjevernu i južnu granu. Vezom se namjerno zaobilazi Ukrajina, kako bi se izbjegli povremeni sporovi glede opskrbe plinom koji su ograničavali ruske isporuke Europi u posljednje četiri godine.

Nije jasno je li se Hrvatska složila sa zahtjevom Rusije da cjevovod može biti jedino korišten za prijenos ruskog plina.

"Ukoliko se Hrvatska složila dozvoliti Rusiji ekskluzivno korištenje plinovoda, negativne posljedice neće biti vidljive sada, ali se mogu pojaviti za deset ili više godina", izjavio je za SETimes Igor Dekanić, vodeći hrvatski stručnjak za energetiku.

"Moglo bi doći do poteškoća ukoliko se u budućnosti izgradi još jedan cjevovod. U tom slučaju bi Hrvatska mogla imati poteškoće doći do plina od alternativnog opskrbljivača zbog nedostatka infrastrukture, te ne bi bila u stanju koristiti postojeći cjevovod zbog ekskluzivnih prava", pojasnio je Dekanić.

Hrvatska sada uvozi oko 40 posto svojeg plina iz Rusije, a očekuje se kako će se lokalna proizvodnja smanjiti u budućnosti; stoga postoji potreba za uvozom više plina.

Pridruživanjem Južnom toku Hrvatska bi mogla osigurati veće uvozne kvote ruskog plina u budućnosti, istodobno nastavljajući razvijati ostale putove uvoza. Konačna trasa Južnog toka bit će utvrđena rezultatima studije izvedivosti, izjavio je dužnosnik Gazproma za SETimes.