Europski parlament: Zemlje koje se nadaju prijamu u EU moraju nastaviti reforme

27/11/2009

U novom nacrtu dokumenta navodi se kako je "puno i strogo" pridržavanje kriterija iz Kopenhagena "imperativ" za potencijalne članice EU.

(Zaman - 27/11/09; Europski parlament, Europolitics, MIA, B92 - 26/11/09)

Povjerenik EU za proširenje Olli Rehn zatražio je da vrata EU ostanu otvorena za zemlje zapadnog Balkana, Tursku i Island. [Getty Images]

Potvrđujući svoju potporu daljnjem proširenju EU, Europski parlament (EP) priopćio je u četvrtak (26. studenog) kako zemlje koje teže članstvu u Uniji moraju nastaviti reforme kako bi se mogle pridružiti 27-članoj Uniji.

Proširenje "se pokazalo kao jedna od najuspješnijih politika EU i donijelo je korist i postojećim i novim članicama", navodi se u rezoluciji EP-a o strategiji Europske komisije (EK) za proširenje za 2009. godinu.

Međutim, dokument kojeg je sastavio Gabriele Albertini, šef vanjskopolitičkog odbora parlamenta, također je istaknuo kako je "puno i strogo pridržavanje" kriterija iz Kopenhagena za članstvo "imperativ" i za podnositelje zahtjeva i za zemlje članice EU.

Hrvatska, Makedonija i Turska službeni su kandidati za prijam u EU, dok se Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Kosovo, Crna Gora i Srbija trenutačno smatraju potencijalnim kandidatima. Island, koji je ranije ove godine podnio zahtjev za članstvo, vjerojatno će ubrzo biti priznat kao službeni kandidat, s obzirom na dobro uspostavljenu demokratsku tradiciju i visoku razinu usklađenosti sa zakonodavstvom EU.

EP je pozdravio napore zemalja zapadnog Balkana i Turske u provedbi reformi usmjerenih na jačanje vladavine zakona. Međutim, "neke zemlje i dalje se sučeljavaju s velikim izazovima, posebice u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala", naveo je EP, ukazujući na potrebu daljnjih snažnih napora.

Zastupnici EU također su pozvali na unaprjeđenje položaja s kojim se sučeljavaju manjinske etničke skupine u regiji i izrazili zabrinutost kako se sloboda govora "još uvijek ne poštuje u cijelosti" u nekim zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima.

EP "smatra kako je za zapadni Balkan i Tursku prioritet osigurati slobodu medija od političkih uplitanja i jamčiti neovisnost regulatornih tijela", navodi se u rezoluciji.

Također se podsjećaju zemlje zapadnog Balkana kako puna suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ostaje ključan uvjet za njihov napredak u pridruživanju.

U dokumentu je također istaknuto kako zemlje koje imaju otvorene sporove sa svojim susjedima moraju uložiti sve napore kako bi ih same riješile što ranije u procesu proširenja. Ukoliko one to ne učine, Brussels će učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi se pronašlo rješenje.

"Iako takvi sporovi ne trebaju sami po sebi predstavljati zapreku napretku ka pridruživanju, EU treba izbjegavati opterećivati se takvim otvorenim bilateralnim sporovima i treba se potruditi riješiti ih prije pridruživanja", ukazao je EP.

Rezolucijom se također poziva EU na ratificiranje svojeg Privremenog sporazuma sa Srbijom bez odgode i pozdravlja daljnji napredak Beograda u suradnji sa MKSJ-om. Međutim, zastupnici su također izrazili žaljenje zbog postupaka srbijanskih vlasti koje su pozvale kosovske Srbe na bojkot izbora održanih sredinom studenog. Od Srbije je također zatraženo jačanje suradnje s pravosudnom i policijskom misijom EU, EULEX-a, posebice na sjevernom Kosovu.

EP je također priznao napredak koji su Albanija i Crna Gora postigle i pozvao ih na nastavak provedbe reformi koje traži EU. Kazali su kako je BiH postigla određen napredak na području sigurnosti i nadzora granice, ali su izrazili nezadovoljstvo "ograničenim napretkom" BiH kao zemlje potencijalnog kandidata. Zastupnici EP-a također su izrazili "sve veću zabrinutost zbog nestabilnog političkog ozračja i nedostatka zajedničke vizije dvaju entiteta" i osudili zapaljive javne nastupe političara ove zemlje.