Novi predsjednik EU mogao bi biti poticaj naporima Turske za članstvo

19/11/2009

Dvije nove dužnosti u EU mogle bi biti ključne za budućnost Turske s Unijom.

Razni izvori – 19/11/09

"Turska osigurava međukulturni most, sprječavajući polarizaciju i demonstrirajući kako Islam i demokracija mogu koegzistirati", izjavio je glavni turski pregovarač Egemen Bagis. [Getty Images]

Na sastanku u Brusselsu u četvrtak (19. studenog), EU nada se kako će odlučiti tko će preuzeti najviše dužnosti stvorene novim sporazum o reformi Unije, koji stupa na snagu 1. prosinca. Rezultati, zajedno s nedavno ratificiranim Lisabonskim sporazumom, mogli bi igrati važnu ulogu u proširenju europskih granica koje bi uključilo Tursku.

Dvije nove dužnosti -- predsjednik EU i visoki predstavnik za međunarodne odnose -- imaju dvoipolgodišnji, odnosno petogodišnji mandat.

Cilj dužnosti predsjednika, prema Uniji, "jest dati Europi prepoznatljiv identitet i predstavljati njezina stajališta na svjetskoj pozornici". Trenutačni favoriti za tu dužnost su beglijski premijer Herman Van Rompuy, premijer Luxembourga Jean-Claude Junker i bivši litvanska predsjednica Vaira Vike-Freiberga.

Visoki predstavnik predsjedavat će sastancima ministara vanjskih poslova zemalja članica Unije, koordiniorat će političke dužnosti i imat će utjecaj na način na koji EU troši svoj godišnji proračun namijenjen za pomoć inozemstvu.

"Sa službene točke gledišta, niti će nova dužnost predsjednika niti Lisabosnki sporazum promijeniti ništa što se odnosi na proširenje -- uvjeti za ulazak zemalja kadidata, a također i pravila EU za njihov prijam ostaju isti", izjavio je tajnik Vijeća EU Pier Paolo Settembri dnevnku Hurriyet Daily News.

Međutim, nastavio je, "ukoliko je [novi predsjednik] istaknuta osoba koja ima aktivnu ulogu na međunarodnoj sceni i bude priznata kao utjecajan partner, onda mislim da će nova dužnost utjecati na sve, uključujući proces proširenja".

"Lisabonski ugovor imat će značajan utjecaj na sve vanjske korake EU, uključujući proširenje", izjavio je Thomas Grunert, šef odjela Europskog parlamenta koje je zaduženo za proširenje. "Ukoliko je novi predsjednik osoba koja ima pozitivno stajalište prema daljnjem proširenju … i otvoreno stajalište prema Turskoj, to će naravno imati utjecaja".

Većina obrazloženja u korist članstva Turske usmjerena je na izgradnju mostova. "Verujemo kako nam članstvo Turske … pruža dragocjenu mogućnost za sučeljavanje društava s različitim uvjerenjima i kulturama, i dovođenje civilizacija zajedno u sklopu EU", izjavio je premijer Recep Tayyip Erdogan ranije ove godine.

"Turska osigurava međukulturni most, sprječavajući polarizaciju i demonstrirajući kako Islam i demokracija mogu koegzistirati", izjavio je glavni turski pregovorač Egemen Bagis prošlog tjedna.

Ali, je li europska javnost uvjerena u to?

Sveučilišno središte Bogazici za europske studije provelo je anketu u pet zemalja članica EU.

Slični članci

Istraživanje kojim je obuhvaćeno 5.000 ispitanika u Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Španjsolskoj i Poljskoj, pokazalo je kako 68,5 posto ima pozitivno mišljenje o Turskoj, a 25 posto negativno. Članstvo Turske većinom podupiru oni starosne dobi između 18 i 24 godine i oni s fakultetskim diplomama. Oni u starosnoj skupini 65 i više daju najmanju potporu.

Rezultati su također pokazali kako, iako Europljani definiraju svoj identitet u smislu ljudskih prava, demokracije i socijalno-gospodarskog blagostanja, i prihvaćaju to kao glavne kriterije za članstvo, oni ocjenjuju članstvo Turske u smislu kulture. Skoro 40 posto ispitanika kazalo je kako kulturni čimbenici određuju njihovo stajalište prema Turskoj.

Obrazloženja koja se smatraju najuvjerljivim protiv članstva Turske usmjerena su na vjerske razlike: kao muslimanska zemlja Turska se ne uklapa u kršćansko podrijetlo EU.

Obrazloženja koja se smatraju najuvjerljivijim u korist članstva Turske uključuju one koji se odnose na doprinos utjecaja EU na Bliskom istoku i njezin vojni doprinos.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.