Zajednički interesi potiču veze Beograda i Tirane

18/11/2009

Iako dijametralno suprotnih stajališta glede neovisnosti Kosova, Albanija i Srbija uspostavljaju čvršće odnose temeljene na pitanjima od zajedničkog interesa, kao što je integacija u EU.

Analiza Roberta Austin za Southeast European Times -- 18/11/09

Sali Berisha [Getty Images]

Sastanak prošlog mjeseca na marginama Višegradskog foruma u Budimpešti ukazao je na potencijalno značajan trend u nastajanju: rastuće toplije veze Beograda i Tirane.

Albanski ministar vanjskih poslova Ilir Meta i njegov srbijanski kolega, Vuk Jeremić, iskoristili su prigodu postaviti temelj za uspostavu zakonskog okvira za bilateralne odnose. Jeremić je također pozvao Metu posjetiti Beograd.

Iako su dvojica diplomata u prošlosti održavali radne odnose, ovo je bilo prvi puta da su se sastali nalazeći se na sadašnjim dužnosti. Sastankom je također okončana dugotrajna praznina u službenim kontaktima na visokoj razini između dvaju ministarstava vanjskih poslova.

"Radimo zajedno na način koji nismo koristili u radu u prošlosti -- upoznavajući se s uzajamnim stajalištima, rješavajući praktična pitanja, tako da gospodarstvo ne trpi posljedice na račun naših političkih razlika", kazao je Jeremić.

Meta je govorio u slučnim tonu, ističući kako su dvije zemlje spremne raditi zajedno čak i ukoliko se slažu kako se ne slažu glede određenih pitanja.

Kosovo naravno ostaje glavna sporna točka. Albanija je dala punu potporu Prištini u njezinu odcijepljenju od Srbije, a premijer Sali Berisha izazavao je ogorčenost nedavnim izjavama kako su Albanija i Kosovo dio iste nacije.

Ukoliko se po strani ostavi takva retorika, Beograd i Tirana sve više nalaze zajednički jezik glede različitih pitanja.

"Razvitak naših odnosa sa Srbijom jedan je od najvažnijih elemenata naše vanjske politike", kazao je Meta u službenoj izjavi za <I>Southeast European Times</I>. "Vjerujem kako će konstruktivna i konkretna suradnja naših dviju zemalja imati iznimno pozitivan utjecaj za cijelu regiju, politički i gospodarski".

Meta je dodao: "Albanija i Srbija ključne su zemlje za jačanje mira, stabilnosti i prosperiteta regije. Mi smo za novo razdoblje u našim odnosima sa Srbijom, razdoblje zajedničke suradnje za zajedničku europsku budućnost".

Poticaj tom trendu priznanje je rastuće uloge dviju zemalja u regiji, u kontekstu integracije.

Albanija se našla u ulozi graditelja mostova. Kao nova članica NATO-a, uključena također u čitav niz multilateralnih organizacija i težeći članstvu u EU, zemlja nema izbor nego djelovati u najboljem interesu regionalne suradnje.

Uglavnom se isto može kazati i za Srbiju, gdje je prozapadno vodstvo uložilo ogromnu energiju u postavljanje zemlje na novi kolosijek.

U igri su također i važni gospodarski čimbenici. Iako je Jugoslavija možda propala kao država, statistike pokazuju kako su opstali povijesni trgovinski obrasci . Za Tiranu, biti dio regionalne trgovinske igre znači uspostavu bliskih veza sa svojim susjedima iz zemlja bivše Jugoslavije.

"Imamo otvorena pitanja, što nitko od nas ne pokušava minimalizirati ili ignorirati. Mogu kazati kako se prema tim pitanjima odnosimo zrelo", izjavio je Jeremić u listopadu. "Dijelimo viziju stabilnog Balkana, integriranog u EU, koji ne trpi posljedice naših razlika. Taj put mora započeti u određenom trenutku i mi ga započinjemo danas".

Dopisnici Southeast European Timesa Manjola Hala i Sami Neza pridonijeli su ovom izvješću.