Zelene zapreke pred novom grčkom vladom

26/10/2009

Zemlja pod vodstvom ministarstva zaštite okoliša, energetike i klimatskih promjena poduzima korake na zaštiti okruženja.

Maria Paravantes iz Atene za Southeast European Times - 26/10/09

Vatrogasci nastoje ugušiti plamen u atenskom predgrađu Pikermi u kolovozu. Nova se grčka vlada oećala pozabaviti nizom problema zaštite okoliša koji su pridonijeli nedavnim požarima. [Getty Images]

Zagađenje zraka, kontaminacija i iscrpljivanje vodnih resursa, upravljanje otpadom, deforestacija i borba s klimatskim promjenama glavna su pitanja s kojima se suočava nova grčka socijalistička vlada, koja formulira politiku zaštite ne čekajući Konferenciju o klimatskim promjenama u Kopenhagenu u prosincu.

Unatoč ratifikaciji Protokola iz Kyotoa, Grčka još nije poduzela mjere koje će zajamčiti dobivanje energije za buduće generacije na održive, po okolinu neškodljive načine.

Šumski požari koji su poharali zemlju pitanju dodaju još jednu dimenziju. U Attici su posljednje preostale šume i njihov živi svijet opustošeni požarima August, te su sada Atenai druga područja metopole suočeni s novim uvjetima u okruženju, koji su već počeli uzimati danak.

Vrele ljetne temperature, bujice i poplave, zagađen zrak i sve oskudnije zalihe vode počinju biti pravilo prije negoli iznimka. Iako ideja o očuvanju prodire u grčki mentalitet, ekološka osviještenost se kao koncept pojavila tek sredinom 1980-ih, a predstoji im još dug put.

Recikliranje je i dalje ispod prosjeka EU. Od 5,5 mil tona godišnje proizvedenog otpada, samo se 350.000 tona reciklira.

Grčka već neko vrijeme radije plaća EU kazne za neočuvanje okoliša no da se oštrim mjerama suoči s problemima.

Premijer George Papandreou, koji je premoćnom većinom pobijedio na prijevremenim izborima 4. listopada, u mnogo je navrata izrazio soju odlučnost da Grčku svrsta uz bok "zelenijih" zemalja EU. Do 2020. namjerava namirivati oko 18% ukupne državne potrošnje energije iz obnovljivih izvora, u usporedbi sa sadašnjih 8%.

Uspostavio je i ministarstvo zaštite okoliša, energetike i klimatskih promjena, za čije je kormilo postavio mladu djelatnicu na zaštiti okoliša Tinu Birbili.

Ona se ranije ovog mjeseca susrela s dužnosnicima ministarstva vanjskih poslova kako bi definirali temelje za samit u Kopenhagenu, koji će početi 7. prosinca i potrajati gotovo dva tjedna.

"Namjeravamo održati sastanke sa socijalnim partnerima i svima zainteresiranima kako bismo se pripremili za aktivno sudjelovanje na samitu, pružanje podrške stavu EU i, nadamo se, integriranje u sam proces", rekla je Birbili.

Pozvala je stručnjake za zaštitu okoliša kao, između ostalih, World Wildlife Fund i Greenpeace, na podnošenje prijedloga koji bi pomogli zemlji da postane zelenija.

Birbili između ostalog planira i promidžbu očuvanja obrazovanjem i istraživanjima, te katastarsku zaštitu preostalih šuma uz obustavu ilegalne urbane izgradnje na područjima poharanima požarima.

Nadalje, vlada planira uključiti emisije CO2 u oporezive kriterije za automobile.

U međuvremenu, jedan od pozitivnih primjera kako zemlja postaje zelenija moguće je vidjeti u Greveni, gdje će se biomasa - piljevina, slama, koštice maslina, gnoj, riblji otpad itd. - pretvarati u energiju, prvenstveno namijenjenu grijanju, azahvaljujući 65 mil eura vrijednom privatnom projektu.