Liberalizirano hrvatsko tržište nekretnina

09/02/2009

Hrvatsko tržište nekretnina otvorilo se za državljane zemalja članica EU u naporima na ispunjenju još jednog zahtjeva iz SSP-a i potencijalnog jačanja nacionalna gospodarstva.

Nataša Radić za Southeast European Times iz Zagreba -- 09/02/09

Novo liberalizirano hrvatsko tržište nekretnina trebalo bi privući više stranaca, posebice kupaca iz EU. [Getty Images]

Od početka ovog mjeseca, državljani zemalja članica EU imaju istu mogućnost kao i hrvatski državljani kupovati nekretnine u Hrvatskoj. U prošlosti su se državljani zemalja članica EU morali sučeljavati s dugotrajnim birokratskim procedurama i ispunjavanjem brojnih zakonskih obaveza, poput dobivanja dozvola od ministarstava vanjskih poslova i pravosuđa za kupovinu nekretnine, za koje su trebale godine.

Usvajanjem Zakona o imovini, koji je proveden ovog mjeseca, Hrvatska je ispunila zahtjev iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju da se državljanima zemalja članica daju jednaka prava za kupovinu nekretnina u Hrvatskoj.

Novim zakonom isključuje se, međutim, kupovina poljoprivrednog zemljišta i zaštićenih kulturnih i nacionalnih objekata. Državljanima zemalja koje nisu članice EU i dalje su potrebne dozvole ministarstava vanjskih poslova i pravosuđa kako bi kupili nekretninu.

Unatoč iznimno visokom skoku cijena nekretnina u posljednjih nekoliko godina i početku globalne gospodarske krize, promatrači očekuju kako će se nastaviti živa prodaja strancima. Stranci smatraju Hrvatsku privlačnom i kao turističko odredište i kao mjesto za dugotrajan boravak.

U prošlosti, stranac koji je kupovao objekt za privatno stanovanja morao je dobiti dozvolu maloprije spomenutih dvaju ministarstava. Najmanje 98 posto podnositelja zahtjeva dobilo je dozvolu, ali je taj proces bio iznimno spor, trajući ponekad i do dvije godine.

Još jedan problem bio je utvrditi jasno vlasništvo nad zemljištem, budući da je vlada ažurirala Registar zemljišta prije samo nekoliko godina. Sada je to dostupno putem interneta.

Prema Hrvatskoj privrednoj komori, u posljednjih deset godina više od 3.500 stranaca dobilo je dozvolu za kupovinu nekretnine. Vode Nijemci (2,000 dozvola), a slijede Austrijanci (700), Mađari (120) i rastući broj Rusa i Britanaca. Strani kupci hrle ka obali, najviše se zanimajući za Dalmaciju i njezine otoke i istarski poluotok.

Iako su službeni podatci daleko od točnih, preko 70.000 stranaca već navodno posjeduju nekretnine u Hrvatskoj, bilo kupovinom preko inozemnih tvrtki ili putem doživotnog najma, za što nisu potrebne posebne dozvole.

Maruša Vizek iz zagrebačkog Instituta za gospodarstvo izjavila je financijskom magazinu Banka kako ministarstvo vanjskih poslova dobiva do 1.500 zahtjeva za dozvole godišnje, dodajući kako se cijena po četvornom metru neće povećati nakon liberalizacije, jer je zanimanje stranaca za nekretnine u Hrvatskoj već "ugrađeno u cijene" na tržištu.