Arheološko otkriće donijelo nova saznanja o Ilirima

08/01/2009

Otkriće jednog ilirskog trgovačkog središta pruža novi uvid u antičke narode na Balkanskom poluotoku.

(Različiti izvori)

Arheolozi su pronašli brojne artefakte, uključujući više od 30 ilirskih brodova krcatih rimskim amforama. [Mostarsko sveučilište]

Nakon nekoliko tjedna intenzivna iskapanja, jedan arheološki tim Sveučilišta u Oslu objavio je prošlog mjeseca otkriće koje bi moglo promijeniti pisanu povijest Ilira o jednom razdoblju njihova postojanja.

Jedno ilirsko trgovačko središte u graničnom području između Hrvatske i Bosne i Hercegovine (BiH) bacilo je svjetlo na nepoznati aspekt života tog antičkog naroda Balkanskog poluotoka.

Šefica arheološkog tima koji je otkrio ostatke trgovačkog središta bila je izvanredna profesorica Marina Prusac. "Naše otkriće važno je za shvaćanje kulturnih identiteta na Balkanu u antičkom dobu", kazala je.

Otkriće -- prvo takve vrste -- sastoji se od ruševina naselja i ostataka luke koji su vjerojatno bili trgovačko središte. Arheolozi su pronašli brojne potonule brodove krcate vinskim vrčevima ili amforama, koje datiraju iz prvog stoljeća prije Krista. Veliki broj pronađenog posuđa navješćuje kako je to bilo veliko trgovačko središte.

Desilo, mjesto gdje je tim radio svoja iskapanja, nalazi se 20 kilometara od obale naplavne ravnice rijeke Neretve. "Desilo je smješteno na krajnjoj unutarnjoj točki mirnog zaljeva gdje je bilo prirodno da se prijevoz robe obavlja malim brodovima, tako da je mjesto idealno za luku za unutarnju trgovinu. Znali smo kako će, ako pronađemo luku, to predstavljati rijedak primjer dodirne točke u ovom nepristupačnom krajobrazu", kazala je Prusac ScienceDaily-u.

Iliri su bili skupina indoeuropskih plemena koja se pojavila u zapadnim dijelovima Balkanskog poluotoka prije oko 1000 godina prije Krista – razdoblju koji se podudara s koncem Brončana doba i početkom Željezna doba. Idući milenij živjeli su na velikom dijelu tog područja.

Na svojem vrhuncu, antičku Iliriju činila su Jadranska obala i planinska unutrašnjost zapadnog Balkana -- današnja Albanija, Slovenija, Dalmacija, Hrvatska, BiH, Kosovo, Crna Gora i Srbija -- uključujući, u jednom trenutku, i regiju Molossa (Epirus) u sjeverozapadnoj Grčkoj.

Iliri su tijekom prvog stoljeća prije Krista pokoreni od strane Rimljana. Ilirski teritoriji kasnije su postali provincije Rimskog carstava i Bizantskog carstva.

Otkriće norveškog tima i njegova interpretacija ukazuje na antičke trgovačke veze između Ilira i Rimljana i pokazuje kako Iliri nisu samo bili ratnici i gusari, kako su ih opisivali neki povjesničari, već također i narod koji je razvijao svoje gospodarstvo i trgovinu.

Na temelju razdoblja iz kojih datiraju amfore, znanstvenici su pronašli pokazatelje kako su brodovi tonuli u vremenskom rasponu dugom skoro jedno stoljeće -- pokazujući time kako to nisu bili gusarski brodovi koje su napali Rimljani.

Arheolog Adam Lindhagen, specijalist za rimske amfore koji je sudjelovao u ekspediciji, kaže kako je u pitanju daleko najvažnije otkriće iz ilirskog razdoblja.