Balkan postaje talac rusko-ukrajinskog spora

08/01/2009

Većina balkanskih zemalja osjeća udar spora glede zemnog plina između Rusije i Ukrajine koji ih je stajao pristupa novim isporukama.

(Različiti izvori -- 06/01/09 - 08/01/09)

Bugarska, Mađarska, Austrija, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Češka Republika i Turska prolaze kroz nestašicu zemnog plina, budući da ruski Gazprom isporučuje najveći dio njihova uvoza. [Getty Images]

Poslovodstva ruskog Gazproma i ukrajinskog Naftogaza sastala su se u četvrtak (8. siječnja) u Moskvi kako bi razmotrili rješenja spora glede cijene plina i tranzita, koji je pogodio zemlje EU i Balkana tijekom jedne od najhladnijih zima posljednjih desetljeća.

Ravnatelj Gazproma Alexei Miller i njegov kolega iz Naftogaza Oleh Dubyna održali su prve izravne razgovore od početka krize 1. siječnja, kada je Rusija prekinula isporuku plina Ukrajini. Moskva i Kijev uzajamno se okrivljuju za obustavu opskrbe.

Rusija pruža Europi 25 posto njezinih ukupnih isporuka plina, dostavljajući približno oko 80 posto tog dijela kroz plinovode koji prolaze kroz Ukrajinu.

Bugarska, koja ovisi o Rusiji glede 96 posto svojeg plina, jedna je od zemalja EU koje je potpuni prekid isporuka u utorak najteže pogodio.

Više milijuna Bugara gotovo je odmah osjetilo utjecaj takva koraka, jer su se radijatori u zgradama diljem zemlje koje imaju centralno grijanje ohladili prije sumraka, a komunalne službe pokušavale su pronaći alternativna goriva. Više desetaka škola i vrtića bilo je zatvoreno u srijedu jer su temperature u prostorijama bile ispod zakonskog minimuma. Neke bolnice su priopćile kako će možda morati liječiti samo pacijente kojima je potrebna hitna njega. Udruge poslodavaca u toj najsiromašnijoj zemlji EU kazale su kako gube oko 250 milijuna eura dnevno.

Neochim, jedan od vodećih proizvođača umjetnog gnojiva u Bugarskoj, priopćio je kako je u utorak izbjegao veliku eksploziju kada je morao zatvoriti svoje objekte ubrzanom izvanrednom procedurom.

Makedonija, Grčka i Turska također se bore s nestašicama. Grčka i Turska nešto manje ovise o ruskom zemnom plinu i imaju alternativne putove opskrbe, ali Makedonija -- kao i Bugarska -- gotovo se u cijelosti oslanja na ruski plin.

Dvije najveće makedonske tvornice morale su, kako se izvješćuje, prekinuti proizvodnju nakon pravoslavnog Božića u srijedu.

Bosna i Hercegovina (BiH), Hrvatska, Srbija i Rumunjska također su izvijestile o potpunom prekidu ruskih isporuka, što je na njih utjecalo u različitoj mjeri.

Od tih zemalja BiH je u najlošijem stanju i strahuje od "katastrofe", budući da Rusija isporučuje gotovo sav plin koji ta zemlja koristi. Bosanci su u srijedu požurili kupiti električne grijalice po ledenom vremenu, dok su se dvije najveće talionce morale gotovo u cijelosti zatvoriti.

Hrvatska, kako se izvješćuje, ima dovoljno pričuva za tri tjedna, velikim dijelom jer proizvodi gotovo polovicu zemnog plina koji joj je potreban.

Srbija se međutim oslanja na ruske isporuke za približno 87 posto svojih potreba kada je plin u pitanju. Srbijagas kaže kako bi njegova pričuva plina mogla potrajati oko deset dana.

Rumunjska sama zadovoljava oko 65 posto vlastitih potreba. Vlada je pružila uvjeravanja Rumunjima kako bi i plin i grijanje trebali biti dovoljni te bi "industrija mogla biti pogođena samo ako temperature padnu ispod prosječnih -15 Celzijevih stupnjeva".

Ravnatelji Miller i Dubyna nazočit će neslužbenom sastanku ministara vanjskih poslova EU u Brusselsu kako bi razgovarali o krizi.

Optužujući dvije zemlje kako opskrbu EU plinom drži kao "taoca", predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso pozvao je u srijedu na neodgodiv nastavak isporuka.