Rumunjska regija Moldavija njeguje tradiciju zimske hrane

06/01/2009

Iako je rumunjska sjeveroistočna regija, Moldavija, poznata kao jedan od najsiromašnijih dijelova zemlje, također je čuvena po svojoj gostoljubivosti i toplini -- posebice tijekom zimskih praznika.

Paul Ciocoiu za Southeast European Times iz Bukurešta - 09/01/06

Svinjetina je temelj za brojna lokalna jela. [Gabriel Petrescu]

Gostoljubivost je legendarna u rumunjskoj regiji, Moldaviji, smještenoj na sjeveroistoku zemlje. Uobičajeno se kaže kako će svatko tko prekorači prag nekog doma tamo sigurno naići na topao prijam. Ne čudi zato da su najveći rumunjski pjesnik, Mihai Eminescu, i poznati pripovjedač Ion Creanga, iz te regije, koja je prepuna zimskih tradicija i kuhinje.

Praznici započinju tradicionalnim kolinjem, običajem koji postaje sve kontroverzniji od kada je Rumunjska ušla u EU. Ruralno stanovništvo kolje svinju na Dan Svetog Ignacija, 20. prosinca. Prema folkloru, svinja mora umrijeti tog dana -- u suprotnom te noći sanjat će vlastitu smrt, prekidajući svoj proces tova. Debela svinja svjedoči o prosperitetu njezina uzgajivača i njegovu napornom radu.

Svinjetina je temelj za mnoga jela u Moldaviji. Kisela juha i miješane svinjske iznutrice pečene u pećnici, nakon kojih se obično pije crno vino i jede domaći ovčiji sir, postaju tochitura moldoveneasca. Moldavci također prave sarmale, kombinaciju svinjetine, riže i različitog povrća zamotanih ili u list kiselog zelja ili list vinove loze, a potom kuhanih u kiseloj juhi. To jelo obvezatno je za svaki obiteljski događaj. Bez obzira koja je još druga hrana na stolu, kukuruzna palenta (mamaliguta) i kiseli krastavci uobičajeni su.

Caltabosi je debela kobasica, uobičajeno svinjska crijeva punjena svinjetinom, rižom i crnim lukom. Moldavci također kombiniraju piletinu i svinjetinu za pravljenje racituri, jela u obliku želea s jakim okusom češnjaka.

Poale-n brau i turta cu julfa tipične su moldavske slastice. Prva je lokalna štrudla sa sirom pečena u pećnici, dok je druga načinjena od listova tankih kora pečenih na štednjaku, a potom posutih s medom i orasima. Kore se slažu jedna na drugu kako bi se dobio oblik velike torte.

Cozonac, spužvasti kolač ukrašen suhim grožđem i orasima, najčešći je desert za Božić i Uskrs.

Moldavci njeguju svoje zimske običaje, od kojih brojni datiraju iz davne prošlosti. Na novogodišnju večer, skupine muškaraca i dječaka idu od kuće do kuće kako bi susjedima poželjeli sretnu godinu tradicionalnom procesijom koja se zove plugusorul (mali orač). Čestitari pjevaju, pušu u pištaljke i frule, i zvone malim zvončićima.

Sljedećeg dana, vraćaju se posuti zrna žita koje simbolizira plodnost, zdravlje i vrlinu. Tipičan za tu regiju još je jedan običaj da se netko odjene u pravu ili umjetnu medvjeđu kožu i pleše na glazbu s frule.