Srbija uživa u svojim zimskim tradicijama

06/01/2009

Julijanski kalendar po kojem se ravna Pravoslavna crkva omogućuje njezinim članovima slaviti ne jednu, nego dvije Nove godine.

Igor Jovanović Southeast European Times iz Beograda – 09/01/06

Pravoslavni Srbi pale hrastove grane na Badnju večer ispred crkve Svetog Save u Beogradu. [Getty Images]

Srpska pravoslavna crkva još uvijek se drži Julijanskog kalendara, koji Srbima pruža prigodu dva puta proslaviti Novu godinu: prvi puta s ostatkom svijeta 31. prosinca i potom ponovno 13. siječnja.

Međutim, različiti kalendari prave određeni problem za crkvu: naime, u razdoblju kada bi vjernici trebali postiti prije pravoslavnog Božića u srijedu (7. siječnja), mnogi od njih umjesto toga proslavljaju Novu godinu, po sekularnom Gregorijanskom kalendaru.

U doba komunizma u Srbiji, prije uvođenja višestranačkog sustava, obilježavanje vjerskih praznika moglo je predstavljati političko disidentstvo. Pod Miloševićevom vlasti devedesetih godina, brojne stranke pretvarale su javne proslave takozvane srpske Nove godine u skupove protiv tadašnjeg srbijanskog i jugoslavenskog predsjednika.

Sada su, međutim, proslave Nove godine velika dobit za srpski turizam, budući da desetci tisuća ljudi iz bivših jugoslavenskih republika hrle u Srbiju -- posebice u Beograd -- kako bi uživali u veselju.

Božić je po običajima najbogatiji praznik u Srbi. Srbi ga smatraju blagdanom koji se provodi s obitelji. Umjesto tradicionalnog pozdravljanja, na Božić ljudi se pozdravljaju riječima "Hristos se rodi" i odgovorom "Doista se rodi".

Dan uoči Božića zove se Badnji dan. Taj termin navodno potječe od imena božanstva kojeg su poštovali stari politeistički Srbi, Badnja. Kada su se preobratli na kršćanstvo, prema narodnoj predaji, Srbi su bacali drvene statue Badnja u vatru.

To je podrijetlo paljenja badnjaka, hrastove grane, na Badnju večer. Jedan dio grane namaže se medom, koji potom djeca ližu.

Ovaj običaj također nosi još jednu simboliku -- grijući se uz zapaljene grane, članovi kućanstva zagriju se i ljubavlju, iskrenošću i jedinstvom. Pred Božić oni prekriju podove slamom, što je simbol rođenja Isusa Krista.

Obitelji za Božić peku poseban kruh koji se zove česnica i stavljaju u tijesto zlatni ili srebrni novčić kao dar Kristu. Svaki član obitelji dobiva po jedan komadić.

Vjeruje se kako će godina biti plodna ako pada snijeg na dan Božića. Kiša ili iznenadni rast temperature loš su znak. Otpočinjanje bilo kakvog projekta prije božićna ručka obećava radišnost i uspjeh tijekom iduće godine.