Srbijanska vlada podijeljena glede plinskog sporazuma

30/12/2008

Unatoč tome što je hvaljen kao sporazum stoljeća za Srbiju, energetski sporazum s Rusijom o prodaji Naftne industrije Srbije (NIS) ruskom Gazpromu izazvao je veliku kontroverzu u Beogradu i ozbiljne pukotine u srbijanskoj vladi.

Igor Jovanović za Southeast European Times iz Beograda – 30/12/08

Ruski predsjednik Dmitry Medvedev (desno) rukuje se s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem u Kremlju 24. prosinca. [Getty Images]

Nakon mjeseci pregovaranja i kontroverzi, ruska plinska tvrtka Gazprom kupila je 24. prosinca Naftnu industriju Srbije (NIS) za 400 milijuna eura, obećavajući kako će uložiti još najmanje 500 milijuna eura u tu srbijansku kompaniju.

Istog dana, predsjednik Srbije Boris Tadić i njegov ruski kolega Dmitry Medvedev potpisali su politički sporazum o izgradnji plinovoda Južni smjer kroz Srbiju i obnovi srbijanskog skladišta plina u Banatskom Dvoru.

Unatoč tome što je predstavljan kao sporazum stoljeća za Srbiju, energetski sporazum s Rusijim podijelio je članove srbijanske vlade, jer neke stranke smatraju kako je sporazum štetan za njihovu zemlju.

Potpredsjednik vlade i čelnik stranke G17 Plus Mlađan Dinkić izjavio je kako se Gazprom dočepao naftne tvrtke za puno manju cijenu od njezine stvarne vrijednosti, tvrdeći kako je zemlja mogla dobiti do 800 milijuna eura od prodaje. Dinkić, koji kaže kako Srbija nije dobila čvrsta jamstva da će plinovod ići preko njezina teritorija, također je navijestio mogućnost da se njegova stranka povuče iz vlade zbog neslaganja s vladajućim kolacijskim partnerima.

Međutim, Tadić je kazao kako je smanjenje globalne cijene nafte upadljivo smanjilo vrijednost naftnih tvrtki, uključujući tu i NIS. Tadić također vjeruje kako je dokument kojeg je potpisao sa svojim ruskim kolegom dovoljno jamstvo da će Rusi graditi plinovod koji bi mogao u cijelosti promijeniti srbijansko gospodarstvo.

Plinovod Južni smjer "iznimno je važan za naše dvije zemlje, kao i za cjelokupan Balkan i pretvorit će Srbiju u strateško odredište za inozemna ulaganja i središnju točku za isporuke plina u regiji", ukazao je ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić.

Međutim, prema sporazumima, hoće li se plinovod protezati i kroz Srbiju neće se znati do rujna 2009. godine. Zbog globalne gospodarske krize neki analitičari dvoje da si Rusi uopće mogu priuštiti izgradnju Južnog smjera.

"Prolazak plinovoda vrlo je pozitivna stvar za Srbiju. … Time se jača geostrateški položaj zemlje i to bi donosilo godišnje prihode… Ukoliko Srbija dobije plinovod tada je to vrijedno žrtve kada je u pitanju naftna industrija", izjavio je francuski veleposlanik u Beogradu Jean-Francois Terral.

Srbija također očekuje pad cijene zemnog plina ukoliko Rusija doista izgradi plinovod Južni smjer. Beograd sada plaća značajan iznos za isporuku zemnog plina preko Mađarske. Ukoliko novi plinovod bude prolazio kroz Srbiju, zemlja će također zarađivati novac od distribucije plina.