Sporazum s MMF-om prisiljava Srbiju na štednju

19/11/2008

Srbija već dugo više troši no što zarađuje, oslanjajući se na inozemna ulaganja kako bi premostila razliku. Međutim, globalna financijska kriza učinila je takvu strategiju neodrživom.

Igor Jovanović za Southeast European Times iz Beograda -- 19/11/08

Na temelju sporazuma umirovljenici će dobiti veće iznose, ali će povećanje biti ograničeno na 8 posto. [Getty Images]

Nakon skoro dva tjedna pregovora, srbijanska vlada i MMF konačno su se dogovorili o novom aranžmanu. Sporazum, koji je postignut u petak (14. studenog), predviđa masovno smanjenje javne potrošnje u cilju izbjegavanja dramatičnih posljedica globalne gospodarske krize.

Razgovori su bili zapeli oko zahtjeva MMF-a da vlada suspendira povećanje mirovina za 10 posto koje je odobrila u listopadu. Prema Fondu, državni proračun Srbije ne pokriva i taj izdatak.

Međutim, Stranka ujedinjenih umirovljenika Srbije -- članica vladajuće koalicije -- zaprijetila je rušenjem vlade ako umirovljenici ne dobiju obećano povećanje. Na koncu, na temelju kompromisa, umirovljenici će ipak primiti veće mirovine, ali vlada mora ograničiti povećanje na 8 posto.

Na temelju aranžmana od petka, koji istječe u ožujku 2010. godine, Srbija ima pravo povući 412 milijuna eura od MMF-a za održavanje tečaja dinara ili za ispunjenje svojih međunarodnih financijskih obveza. Prema srbijanskim dužnosnicima, bankarski sustav zemlje je solventan, a devizne pričuve dovoljne, tako da vlada ne planira koristiti MMF-ov kredit kao što su to učinili Mađarska, Ukrajina i Island.

"Program s MMF-om preventivna je mjera i reakcija države na globalnu financijsku krizu", izjavila je ministrica financija Diana Dragutinović, ukazujući kako će Srbija uzeti kredite od MMF-a "samo ako joj je potrebna financijska potpora".

Srbijanski ekonomisti kažu kako je njihovoj zemlji potreban aranžman jer godinama troši više no što zarađuje. Inozemna ulaganja do sada su pokrivala taj manjak, ali stručnjaci strahuju kako će ona sada biti upadljivo manja zbog trenutačne globalne gospodarske krize. Kredit također može pomoći u uvjeravanju ulagača u stabilnost srbijanskog gospodarstva.

Šef misije MMF-a Albert Jaeger izjavio je kako Fond nije zabrinut za kratkoročni utjecaj globalne financijske krize na Srbiju. Međutim, "dugoročno gledano, Srbija je jedna od najranjivijih zemalja, jer je do sada godišnje trošila oko 5 milijardi eura više nego što je zarađivala, kao i zbog slabe izvozne baze i male štednje", kazao je.

Po svemu sudeći trpjet će rast BDP-a. Umjesto dosezanja projiciranih 7 posto, stručnjaci kažu kako će u 2009. godini dosegnuti možda samo 3 posto.

Analitičari ukazuju na velik vanjskotrgovinski manjak -- 6,16 milijardi eura u 2008. godini -- kao na najveći problem za srbijansko gospodarstvo, zajedno s velikom ovisnošću o novim inozemnim ulaganjima.