Arhelozi pronašli srednjovjekovne artefakte na planini Visočici, opovrgavajući tragače za piramidom

18/09/2008

Iako nije otkrio dokaze o piramidama, tim za iskapanje pronašao je ovog ljeta mnogobrojne srednjovjekovne artefakte.

Jusuf Ramadanović za Southeast European Times iz Sarajeva -- 18/09/08

Bosanski istraživač i arheološki entuzijast Semir Osmanagić pokazuje iskopane dijelove kamena otkrivene na planini Visočici u BiH. Osmanagić, vlasnik tvrtke u Sjedinjenim Američkim Državama, potrošio je desetke tisuća eura tražeći prve piramide u Europi. [Getty Images]

Ljetno iskapanje na planini Visočici u Bosni i Hercegovini donijelo je rezultate, ali ne one koje je poduzetnik koji je postao arheolog amater tražio. Semir Osmanagić, američki poduzetnik podrijetlom iz BiH, uložio je veliku količinu svojeg novca u potrazi za, kako tvrdi, prvim piramidama u Europi.

Njegove tvrdnje do sada nisu potvrđene. Umjesto toga, jedan arheološki tim priopćio je tijekom ljeta kako je pronašao značajne artefakte iz skorije povijesti. Među njima su osam komada gotske arhitektonske rezbarije i dijelovi staklenih bočica koji datiraju iz 14. i 15. stoljeća, a koje su uvezene iz Venecije i kneževina današnje Njemačke, kao i brojne dijelove keramike. Također su pronašli 20 srebrnih predmeta koji datiraju iz 15. stoljeća.

"Ovo pokazuje količinu pozornosti posvećenu gradu gdje su s vremena na vrijeme živjeli srednjovjekovni bosanskih kraljevi", izjavila je medijima Lidija Fekeza čelnica arheološkog tima. "Onog trenutka kad uklonimo ... raslinje s vrha planine Visočice, konačno ćemo vidjeti kako je ova srednjovjekovna bosanska lokacija izgledala", dodala je.

Nisu svi pozdravili istraživanje. Sedmog kolovoza, vandali za koje se sumnja da se politički protive istraživanju srednjovjekovne bosanske državnosti, bacili su kamenu ploču u bunar stare utvrde. Spominjanje srednjovjekovnog grada Visokog na vrhu planine Visočice prvi puta se u pisanoj formi pojavilo 1355. godine; međutim, arheolozi vjeruju kako utvrda vjerojatno datira iz 12. stoljeća. Oni je smatraju, zajedno s starim kraljevskim gradom Bobovcem u središnjoj Bosni, jednim od najznačajnijih povijesnih otkrića u BiH.

Prema arheolozima, Visoki je igrao značajnu ulogu u srednjovjekovnoj bosanskog državi. Dužnosnici su potpisali neke vrlo značajne dokumente u tom gradu-utvrdi, koja se uglavnom odnosila na trgovinske sporazume stare bosanske države s tadašnjom Dubrovačkom Republikom.

BiH znanstvenici zahtijevali su da vlada oduzme dozvole za iskapanje na vrhu planine Visočice koje je izdala Osmanagiću, samoproglašenom arheologu.

U zajedničkom priopćenju, arheolozi su oštro kritizirali njegovo ustrajavanje kako su na toj lokaciji bile izgrađene piramide. "Ovu komediju ne podupiru niti službena znanost ili stručnjaci, niti arheolozi ili povjesničari. ... Svatko s minimumom osnovnog obrazovanja zna kojoj godini, području i civilizaciji pripadaju takve građevine", ističe se u priopćenju.

Među potpisnicima je i profesor arheologije na Sarajevskom sveučilištu Enver Imamović, koji je pozvao na izdvajanje većih sredstava za legitimna istraživanja. "Bosna i Hercegovina danas, iako ima 120 godina dugu arheološku tradiciju, ne ulaže niti marku za još uvijek neistražene [srednjovjekovne] lokacije", kazao je Imamović.