Inozemni građevinari žele graditi autoceste u Makedoniji

10/09/2008

Makedonija nudi koncesije za izgradnju sedam segmenata autocesti, uglavnom prema susjednim zemljama.

Zoran Nikolovski za Southeast European Times iz Skoplja – 10/09/08

Izvođači radova žele graditi 560 kilometara cesta u Makedoniji. [Arhivska snimka]

Četrdeset osam poduzeća i konzorcija izrazilo je svoje zanimanje u predkvalifikacijskom nadmetanju za koncesije za izgradnju sedam autocesta u Makedoniji. Ministarstvo transporta i veza kaže kako su tvrtke iz Europe, Kine, Indije i Sjeverne Amerike podnijele pisma nakane do krajnjeg roka koji je bio 15. kolovoz.

Ministarstvo će raspisati natječaj za projekt, izgradnju i financiranje autocesta koje će poboljšati povezanost uglavnom sa susjednim zemljama. Radi se o sljedećim cestama, ukupne duljine 560 kilometara: od Romanovaca do Deve Baira prema Bugarskoj (70 kilometara); od obilaze autoceste u Skoplju do graničnog prijelaza Blace prema Kosovu (13 kilometara); od Gostivara do Međunarorodne zračne luke Ohrid (93 kilometara); od Bitole do granica s Albanijom (8 kilometara); od Medžitlija na granici s Grčkom do Velesa (130 kilometara); od Velesa do granica s Bugarskom (120 kilometara); i od Štipa do Miladinovca pored Skoplja (49 kilometara).

Ministarstvo planira da u drugoj fazi natječajne procedure izabere kada će ceste biti stavljene pod upravu koncesionara. Vlasnici koncesija također će imati krajni rok za završetak svojih ulaganja.

Ministarstvo kaže kako bi potencijalni ulagači trebali načiniti glavni projekt s analizama ekološkog utjecaja i strukture financiranja izgradnje. Pobjednici natječaja za koncesije morat će održavati dionice za koje su dobili koncesiju.

Prema riječima ministarstva, vladin cilj jest poboljšati infrastrukturu za kopneni transport kao dio svojih težnji za članstvom u EU.

Stručnjaci hvale natječaj kao pravodoban potez i prigodu za razvitak transportne mreže i korisnog sekundarnog utjecaja na gospodarstvo. Spor transport roba na europska tržišta preko postojećih makedonskih cesta do sada je obeshrabrivao izravna strana ulaganja. Projekt će također povećati potražnju nekretnina uz ceste i njihovu vrijednost.

Stručnjaci također kažu kako Skoplje uz ceste može poticati sekundarni razvitak poput izgradnje motela, parkirališta, benzinskih crpki, prilaznih cesta povijesnim lokacijama, i slično.

Bez obzira na to, još uvijek postoje zabrinutosti glede sveukupne održivosti projekta, poput one koje je izrazio bivši ministar prometa i veza Ljupčo Balkovski. Balkovski kaže kako bi koncesije bile unosnije i privlačnije kada bi Makedonija sinkronizirala izgradnju autocesta s Bugarskom i Albanijom, svojim susjedima na istočno-zapadnom koridoru.

U suprotnom, nedovoljan promet mogao bi prisiliti strane ulagače na višedesetljetnu skrb o cestama i naplatu cestarine kako bi nadoknadili svoja ulaganja. Korisnici koncesija koji se sučele s velikim poteškoćama mogli bi naplaćivati veće cestarine u kraćem razdoblju, prouzročivši nedaće vozačima u zemlji u kojoj je godišnji BDP po glavi stanovnika iznosio samo 5.760 eura u 2007. godini. "Država mora razmišlja o alternativnim cestama za tvrtke i pojedince koji ne žele ili ne mogu platiti korištenje autocesta", kazao je Balkovski.