Odbjegli ratni zločinac: Ratko Mladić

25/07/2008

Bivši zapovjednik bosanskih Srba Ratko Mladić sada je na vrhu popisa najtraženijih optuženika ICTY-a, nakon uhićenja Radovana Karadžića. Mladić je u bijegu od 2000. godine.

(Različiti izvori)

Ratko Mladić. [Arhivska snimka]

Bivši zapovjednik bosanskih Srba Ratko Mladić jedan je od najtraženijih optuženika Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Prvotno je bio optužen zajedno s bivšim predsjednikom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem u srpnju 1995. godine. ICTY je potvrdio drugu optužnicu u studenom iste godine. Sud je u studenom 2002.godine objavio izmijenjenu optužnicu kojom je obuhvaćeno razdoblje između 12. svibnja 1992. i 22. prosinca 1996. godine.

Mladić je rođen 12. ožujka 1943. u Kalinovniku, u Bosni i Hercegovini (BiH). Nakon obuke na vojnoj akademiji Jugoslavenske Narodne Armije (JNA) u Beogradu, pristupio je JNA kao časnik. Bio je upućen u Knin, u Hrvatskoj, 1991. godine, kao zapovjednik 9. Korpusa JNA. U travnju 1992. godine preuzeo je zapovjedništvo nad Drugom vojnom oblašću JNA, sa sjedištem u Sarajevu. Idućeg mjeseca postao je zapovjednik glavnog stožera Vojske Republike Srpske (VRS) i na toj dužnosti ostao do prosinca 1996. godine.

Optužnica tereti Mladića, na temelju njegove osobne i zapovjedne kaznene odgovornosti, po 13 točaka za zločine protiv humanosti i kršenje zakona i običaja rata zbog progona, ubojstava, deportacije i nehumanog postupanja, teroriziranja i uzimanja talaca, u kojima je on navodno sudjelovao. Uz to, sučeljava se s dvije točke koje ga terete za genocid zbog -- uključujući, ali ne samo – pokolja oko 8.000 dječaka i muškaraca, bosanskih Muslimana, tijekom srpskog napada na sigurnu zonu UN Srebrenicu u srpnju 1995. godine.

Prema optužnici, Mladić "je počinio ili na neki drugi način pomogao planiranje, pripremu ili izvršenje namjernog djelomičnog uništenja nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine bosanskih Muslimana kao takve, iz Ključa, Kotor Varoši, Prijedora, Sanskog Mosta i Srebrenice".

U optužnici se također navodi kako su od svibnja 1992. godine snage pod Mladićevim zapovjedništvom gađale iz snajpera i granatirale grad Sarajevo, ubijajući i ranjavajući civile i zavodeći time teror nad stanovništvom. U opsadi glavnog grada BiH koja je trajala 44 mjeseca ubijeno je, kako se izvješćuje, oko 10.500 osoba, uključujući 1.800 djece, a ranjeno je 50.000 ljudi.

Bivši zapovjednik VRS, prema optužnici, djelujući samostalno ili u dogovoru s drugima, sudjelovao je u zajedničkom kriminalnom pothvatu u BiH težeći "istrebljenju ili stalnom uklanjanju, silom ili drugim sredstvima, bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata ili drugog nesrpskog stanovništva s velikih područja u toj zemlji ".

Optužujući Mladića za zapovjednu kaznenu odgovornost zbog onog što je činio i nije spriječio u razdoblju između 12. svibnja 1992. godine i 22. prosinca 1996. godine, tužitelji ICTY-a kazali su kako je kao najviši časnik VRS-a u to doba on bio podređen samo predsjedniku bosanskih Srba. "Kao takav imao je sveukupnu nadležnost i odgovornost za funkcioniranje VRS. Bio je odgovoran za planiranje i usmjeravanje svih operacija VRS-a i za nadzor djelovanja svih podređenih časnika i postrojbi kako bi se osigurala provedba njegovih zapovijedi".

Mladić je također navodno snosio individualnu odgovornost za ratne zločine "koje je planirao, poticao, zapovjedio, počinio ili u čijem je planiranju, pripremi ili izvršenju na drugi način pomogao".

Po okončanju sukoba u BiH Mladić se vratio u Beograd, gdje je živio slobodno pod zaštitom bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića i često se pojavljivao na nogometnim utakmicama, u restoranima i na crnogorskim plažama. Nakon što je reformska vlada na čelu s ubijenim premijerom Zoranom Đinđićem došla na vlast -- nakon rušenja Miloševićeva režima u listopadu 2000. godine -- Mladić je navodno napustio Beograd kako bi izbjegao potencijalno uhićenje i izručenje Haaškom tribunalu.

Međutim, bivša glavna tužiteljica ICTY-a Carla del Ponte u više je navrata ustrajavala kako se taj bjegunac nalazi u Srbiji, gdje uživa zaštitu vojske. Beogradske vlasti opovrgnule su takve navode.

Međutim, koncem 2004. godine pojavila su se otkrića koja su poduprla tvrdnje del Ponte. Izvješće koje je koncem studenog objavio jedan sarajevski dnevnik uključivalo je Mladićeve vojne dosjee, koji su pokazivali kako je razriješen dužnosti u Jugoslavenskoj vojsci 2001, a u VRS-u 2002. godine. Nekoliko dana kasnije predsjednik Srbije Boris Tadić potvrdio je kako je Mladić redovito primao mirovinu od srpsko-crnogorske vojske i da je njegovo pravo na to neopozivo.

Diplomatski izvori također su ukazali kako je u ljeto 2004. godine Mladiću pruženo utočište u vojnom kompleksu u blizini grada Han Pijesak u istočnoj BIH, te kako je živio u Srbiji početkom lipnja iste godine.